Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u svibnju pala za 5,3 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći pad u ovoj godini i veći nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u svibnju pala za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine potonula 5,3 posto.

To je najveći pad proizvodnje od prosinca prošle godine, kada je potonula 5,6 posto, i znatno oštriji nego što se očekivalo.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u svibnju industrijska proizvodnja pala za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom je njih troje očekivalo pad između 1,6 i 2,5 posto, jedan stagnaciju, a jedan rast od 1,0 posto.

Od početka godine industrijska proizvodnja uvelike oscilira. U siječnju je porasla za 3,4 posto, u veljači pala oštrih 4,1 posto, da bi u ožujku za toliko porasla. U travnju je, pak, oslabila 0,5 posto.

„Premda se očekivao pad veći nego prošloga mjeseca, pad od 5,3 posto znatno je veći nego što se procjenjivalo. Snažan rast proizvodnje energije, pod utjecajem povoljnih vremenskih prilika, samo je ublažio ukupan pad proizvodnje", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Promatrajući prema GIG-u, u svibnju je na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja energije, za 11,3 posto.

S druge strane, najviše je, 23,2 posto na godišnjoj razini, pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 8,4 posto slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula je, pak, 7,8, a intermedijarnih proizvoda 1,4 posto.

„Zabrinjava snažan pad prerađivačke industrije od 10 posto. Najveći je, pak, pad zabilježen kod proizvodnje kapitalnih proizvoda, što je ponajviše posljedica restrukturiranja brodograđevne industrije", kaže Šantić.

Pad industrijske proizvodnje posljedica je slabosti domaće potrošnje, nejake inozemne potražnje zbog recesije u eurozoni, kao i restrukturiranja domaće industrije.

''Zabrinjava nastavak pada proizvodnje prehrambenih proizvoda, što pokazuje da započinje proces intenzivnijeg restrukturiranja, dok se, s druge strane, povećava konkurencija iz drugih zemalja, jer se gube protekcionističke mjere na domaćem tržištu. Pad proizvodnje u tom segmentu rezultat je, također, preseljenja proizvodnih kapaciteta u zemlje regije kako bi se zadržao povlašteni status u CEFTA-i, ali i zbog nižih troškova proizvodnje'', zaključuje Zdeslav Šantić, koji upravo zbog procesa restrukturiranja očekuje i pad proizvodnje u cijeloj ovoj godini.

U prvih pet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala 0,6 posto.