Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju ove godine porasla za 1,2 posto na godišnjoj razini, što je već 18. mjesec zaredom kako raste, a uz zadržavanje povoljnih trendova u inozemnoj potražnji, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) i u nastavku godine očekuju nastavak njezina rasta, što će u konačnici rezultirati pozitivnim doprinosom na rast BDP-a.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u srpnju pala za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine porasla za 1,2 posto.

To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja na godišnjoj razini porasla 4,1 posto. Ujedno, to je već 18. mjesec zaredom da industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije.

U srpnju je najviše, za 7,3 posto na godišnjoj razini, skočila proizvodnja energije, a s rastom od 3,2 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda ojačala je za 1,1 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 9,5 posto, a kapitalnih proizvoda za 2,8 posto.

Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, nakon blagog rasta u lipnju, u srpnju je ponovo zabilježena negativna stopa od 0,5 posto, ponajviše kao posljedica pada proizvodnje u kategorijama kapitalnih proizvoda, za 8,9 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 4,4 posto. 

U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla 4,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Pozitivna kretanja vjerojatno su posljedica oporavka inozemne potražnje u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, ali i prisutnog pada zaliha tijekom prošle godine", ističu analitičari RBA.

Promatrajući prema kategorijama GIG-a, godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje u razdoblju od siječnja do kraja srpnja podržan je rastom u svim kategorijama izuzev kategorije trajnih proizvoda za široku potrošnju, gdje je zabilježen pad od 1,3 posto. Rast u kategoriji energije iznosio je 2,4 posto, intermedijarni proizvodi za 3,8 posto te netrajni proizvodi za široku potrošnju, za 5,3 posto.

Iz RBA navode i da posebno ohrabruje činjenica da je najveća stopa godišnjeg rasta ostvarena u kategoriji kapitalnih proizvoda, koji su unatoč srpanjskom padu od 2,8 posto godišnje, u razdoblju od prvih sedam mjeseci ostvarili rast od 8,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2015.

Promatrano prema NKD-u, srpanjski rast od 1,5 posto godišnje u prerađivačkoj industriji, koja čini gotovo 78 posto ukupnog obujma industrijske proizvodnje, pozitivno je doprinio ukupnom rastu u prvih sedam mjeseci ove godine po stopi od 5,3 posto.

U istom razdoblju, prehrambeni proizvodi, koji čine gotovo 14 posto ukupne industrijske proizvodnje, ostvarili su međugodišnju stopu rasta od 6,2 posto. Istodobno, podrška ukupnom rastu obujma industrijske proizvodnje došla je i iz kategorije rudarstva i vađenja, koja je u prvih sedam mjeseci porasla 0,5 posto, dok je u kategoriji opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija također zabilježen rast od 2,3 posto godišnje.

"Uz predviđeno zadržavanje povoljnih trendova u inozemnoj potražnji, i u nastavku godine očekujemo nastavak rasta industrijske proizvodnje, što će u konačnici rezultirati i pozitivnim doprinosom na rast BDP-a", zaključuju u RBA.