Na razini 28-članog EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je pala za 0,4 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 0,8 posto, a slijede trajna potrošačka dobra, s rastom proizvodnje za 0,6 posto, te intermedijarna i netrajna potrošačka dobra, s rastom proizvodnje za po 0,3 posto.

Pad proizvodnje zabilježen je samo kod energenata, za 1,4 posto, pokazalo je izvješće Eurostata, objavljeno u srijedu.

Među zemljama članicama, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini u listopadu je zabilježen u Litvi, za 7,4 posto, Sloveniji, za 2,5 posto, te Mađarskoj i Švedskoj, za po 2,1 posto.

Hrvatska je, prema Eurostatovim podacima, u listopadu zabilježila rast industrijske proizvodnje od 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je industrijska proizvodnja pala za 1,5 posto u odnosu na mjesec ranije.

Najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj je razini zabilježen u Finskoj, za 2,6 posto, Grčkoj, za 1,5 posto, Latviji, za 1,2 posto te u Češkoj za 1,1 posto.

I u eurozoni je industrijska proizvodnja porasla za 0,2 posto u odnosu na mjesec ranije, kada je prema revidiranim podacima pala za 0,6 posto.

Hrvatska s najvećim padom na godišnjoj razini

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja na razini EU-a porasla je, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata, za 1,3 posto, nakon revidiranog 1-postotnog rasta u rujnu.

Među članicama EU-a, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u listopadu na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Litvi, za 9,2 posto, Irskoj, za 6,1 posto, te Poljskoj, za pet posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja, prema Eurostatovim podacima, u listopadu pala za 2,4 posto na godišnjoj razini, nakon rujanskog pada za 2,6 posto.

Pored Hrvatske, najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je još u Latviji, za 1,9 posto, i Grčkoj, za jedan posto, pokazalo je izvješće Eurostata.

Prema kategorijama proizvoda, najviše je na razini EU-a uvećana proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,3 posto, a slijede netrajna i trajna potrošačka dobra, s rastom za 1,5 posto odnosno 1,2 posto. Proizvodnja intermedijarnih roba porasla je svega 0,1 posto, dok je smanjena samo proizvodnja energije, za 1,7 posto.

U eurozoni je industrijska proizvodnja na godišnjoj razini porasla za 1,2 posto, nakon revidiranog 0,8-postotnog rasta u mjesecu ranije, pokazuju podaci Eurostata.