Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u srpnju 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima Eurostata zabilježila dvostruko snažniji pad.

Najveći je pad proizvodnje zabilježio energetski sektor, za 1,1 posto, a znatno je smanjena i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,6 posto.

Proizvodnja intermedijarnih i kapitalnih dobara porasla je pak po 0,4 posto.

U eurozoni je industrijska proizvodnja u srpnju po procjeni Eurostata gotovo stagnirala u odnosu na prethodni mjesec kada je pala 0,6 posto.

Pritom je proizvodnja kapitalnih dobara porasla za 0,8 posto. Izrazitije je porasla i proizvodnja trajnih potrošačkih i intermedijarnih dobara, za 0,7, odnosno 0,5 posto.

U energetskom sektoru proizvodnja je pak smanjena 1,2 posto.

Među zemljama EU čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u srpnju na mjesečnoj razini pala proizvodnja u češkoj industriji, za 9,8 posto. Slijedi Mađarska s padom proizvodnje za 4,1 posto, te Slovačka i Malta gdje se ona smanjila po 3,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja prema sezonski prilagođenim podacima pala u srpnju 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim podacima uvećana 0,8 posto. Početno je njezin rast u lipnju procijenjen na 1,2 posto.

Najveći je rast industrijske proizvodnje među zemljama EU zabilježio Portugal, za 1,9 posto. Slijedi Irska s 1,8 posto i Francuska s 0,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Stabilan rast proizvodnje u EU na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u srpnju porasla 3,1 posto, istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu, revidirajući podatak za lipanj.

Rast proizlazi iz 5,0-postotnog povećanja proizvodnje trajnih potrošačkih roba. Izrazitije je povećana i proizvodnja intermedijarnih i kapitalnih dobara, za 4,8 odnosno 4,6 posto.

Proizvodnja energije gotovo je stagnirala a smanjena je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,4 posto.

U zoni primjene zajedničke europske valute industrijska je proizvodnja u srpnju po procjeni Eurostata porasla 3,2 posto na godišnjoj razini, nakon revidiranog 2,8-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Najviše je pritom porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto, te intermedijarnih dobara, za 4,8 posto. Porasla je i proizvodnja energije, za 1,2 posto.

Pad je bilježio samo sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto.

Među zemljama EU čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najviše je u srpnju na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Slovačkoj, za 9,2 posto, te u Latviji, za 8,9 posto, i u Rumunjskoj, za 7,6 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju porasla na godišnjoj razini 2,5 posto, nakon revidiranog 4,3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci Eurostata. Početno je njezin rast u lipnju procijenjen na 4,0 posto.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježile su u srpnju samo Irska, za 9,2 posto, te Danska, za 3,1 posto, i Malta, za 1,7 posto.