To je prvi značajni pomak mjerenja HUP Skora, ali Hrvatska je i dalje na začelju nove Europe i očito je da zemlja nema kapacitet za dovoljno brz gospodarski rast, ocjenjuju u HUP-u.

HUP Skor je alat koji mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj u usporedbi s 10 zemalja EU.

Od najvažnijih pozitivnih promjena u odnosu na 2016., istaknut je skok ocjene investicijskih i poslovnih barijera, s 20 na 35 te ocjene fiskalne konsolidacije, s 32 na 36 u 2017.

S druge strane, tri kritična reformska područja na kojima Hrvatska zaostaje u odnosu na usporedive zemlje su - opterećenje gospodarstva, s ocjenom 20 od mogućih 100, tržište rada s ocjenom 24 te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav, s ocjenom od svega 26.

Na tržištu rada zabilježeni su pozitivni pomaci, međutim taj skor je i dalje u crvenom području (s 20 povećan je na 24), što znači da kritično ograničava rast i razvoj. Nužna je stoga daljnja fleksibilizacija radnog zakonodavstva i u području postupaka zapošljavanja i otpuštanja što naročito opterećuje poslovanje manjih poduzeća, poručuju poslodavci.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja kazala je kako se promjene događaju, no nitko ne može biti zadovoljan. Treba razmisliti je li ono što želimo Hrvatskoj da bude stalno na dnu EU ili će konačno proraditi svijest i odgovornost svih da se počnemo mijenjati, poručila je.

Dodala je kako napredujemo vrlo polako i tim tempom nemamo šanse priključiti se najuspješnijima te kako je nužno ubrzati reforme.

"Reforme nisu nešto što se provede jednom i tako ostaje desetljećima", rekla je Deranja, naglašavajući kako se današnji svijet brzo mijenja i uspješne zemlje se kontinuirano prilagođavaju i vode računa o konkurentnosti.

"Sadašnja situacija i stanje proračunskih financija otvaraju prostor za nastavak započete porezne reforme i daljnje porezno rasterećenje i tvrtki i građana", rekao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Smatra i da situacija na tržištu rada ukazuje na potrebu smanjenja poreza i doprinosa na plaće kako bi one mogle rasti.

"Sadašnji rast, koji ne prati rast produktivnosti, umanjuje ionako nisku profitabilnost hrvatskog gospodarstva, što je dugoročno neodrživo jer ugrožava rast i razvoj tvrtki pa i sama radna mjesta", kazao je Majetić, poručujući da smanjenje opterećenja gospodarstva i građana mora biti praćeno reformama na rashodnoj strani proračuna.

Poslodavci na predstavljanju HUP skora kao kronični problem navode i pravosuđe, sa skorom od 33 od mogućih 100, uz pad u odnosu na 2016. kada je skor pravosuđa bio 35.

Pad za dva boda zabilježen je i kod javne administracije, koja za 2017. ima skor 45.

Poslodavci su pozvali Vladu da učini značajniji iskorak u smanjenju poreznih i drugih opterećenja koja otežavaju poslovanje i umanjuju konkurentnost tvrtki.

Također su Vladi uputili tri zahtjeva koja smatraju prioritetima za brži gospodarski rast i zapošljavanje, a prvi je znatno smanjenje opterećenja rada za minimalno 2 postotna boda BDP-a u prvoj fazi, uz reforme koje će donijeti racionalizaciju rashodne strane proračuna. Poslodavci traže i lakše zapošljavanje i otpuštanje radnika, naročito kod malih poduzeća, te hitnu modernizaciju obrazovanja kroz djelomičnu liberalizaciju, uvođenje sustava poticaja i sveobuhvatnu reformu.

HUP je često isticao da bi politička kriza mogla utjecati na reformski proces, a na upit kako sada vide situaciju s obzirom na ostavku potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, Deranja je odgovorila kako je kao predsjednica HUP-a surađivala s tri premijera. "Naš problem je što nemamo konsenzus oko jasnih gospodarskih pitanja. Evo vam susjedne Italije, nema premijera, nema Vlade i sve funkcionira. Kod nas kad dođe nova vlast, sve što je bilo prije više ne valja nego se ide ispočetka", kazala je.

"Moramo biti društvo koje će za određene stvari imati konsenzus i da to, bez obzira tko je na vlasti, ide dalje", rekla je predsjednica HUP-a. Ako nema konsenzusa oko bitnih stvari, "svaki drmanje na političkoj sceni ima velike reperkusije na život, standard, gospodarstvo jer nema zakona, promjena, mjera koje će nas dignuti i gurati naprijed", istaknula je.

Ako svaka vlada donosi samo nova opterećenja, balon neće puknuti nego eksplodirati, upozorava Deranja.