"Hrvatsko gospodarstvo i dalje "sniva zimski san", a njegovo buđenje ne očekujemo prije ljeta", komentira Peter Brezinschek, glavni ekonomist Raiffeisen Bank Internationala (RBI) te direktor Raiffeisen istraživanja. Kao što navode u danas objavljenoj publikaciji pod nazivom "Strategija Hrvatska", analitičari RBI-ja sa sjedištem u Beču i njihovi zagrebački kolege u Raiffeisenbank Austria d.d. očekuju da će Hrvatska u 2011. godini ostvariti skroman rast BDP-a u visini 1,0 posto zahvaljujući dobrim rezultatima turističkoga sektora te oporavku potrošnje u drugoj polovini godine. Međutim, rast BDP-a koji se u 2011. godini očekuje u Hrvatskoj znatno zaostaje za prosječnim rastom u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE) koji Raiffeisen istraživanja predviđaju na razini 3,9 posto.

"Znakovi oporavka zamijećeni u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2010. godine, kada se BDP nakon sedam kvartala uzastopnog pada povećao za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iščeznuli su zbog 0,6-postotnoga smanjenja u posljednjem tromjesečju 2010. godine", izjavio je Anton Starčević, glavni ekonomist u Raiffeisen banci u Hrvatskoj. Prema Starčevićevim riječima, tijekom prve polovine 2011. godine u Hrvatskoj još nije došlo do znatnijeg jačanja gospodarske aktivnosti. Nastavljen je pad industrijske proizvodnje, osobna potrošnja i dalje je slaba, izvoz pati od niske konkurentnosti, a već oslabljeno tržište rada dodatno pogađa negativan ciklus domaćeg gospodarstva. Pored toga, kako kaže Brezinschek, Hrvatska tijekom posljednje dvije godine recesije nije ostvarila nikakav napredak na području ozbiljnijih strukturnih promjena.

Članstvo u EU moguće 2013. godine
Hrvatski pregovori o pristupanju EU približavaju se završnoj fazi te je do sada privremeno zatvoreno 30 poglavlja. "Ako Hrvatska do kraja lipnja uspije udovoljiti svim mjerilima, članstvo u EU bit će moguće 2013. godine budući da proces ratifikacije traje najmanje godinu i pol dana. Referendum o ulasku Hrvatske u EU još uvijek nije zakazan", ističe Starčević. Hrvatska se Vlada odlučila najprije usredotočiti na završetak pregovora, dok referendum planira organizirati prije sljedećih parlamentarnih izbora, koji će se održati u studenome 2011. godine.

"U visoko "euroiziranom" gospodarstvu, u kojemu devizni depoziti zauzimaju 80 posto ukupnih depozita, ulazak u eurozonu što je prije moguće prirodan je prioritet politike", izjavio je Brezinschek te naglašava kako smatra da bi, s političkog gledišta i na temelju sklonosti hrvatske javnosti, Hrvatska u eurozonu mogla ući relativno brzo. Teoretski bi Hrvatska u europski tečajni mehanizam II (ERM II) mogla ući ubrzo nakon pristupanja EU, a zatim sva svoja nastojanja usmjeriti na ispunjavanje kriterija iz Maastrichta. „Unatoč tome, pred Hrvatskom je i dalje težak put jer su njezinu gospodarstvu potrebne reforme koje bi pozitivno utjecale na javni dug, restrukturiranje brodogradnje i drugih javnih poduzeća. Nadalje, potrebno je prionuti na rješavanje problema fiskalne konsolidacije, stabilnog deviznog tečaja te umjerene razine inflacije", kaže Brezinschek.

Rast proračunskoga deficita i u 2011. godini
"Strukturni problem dvostrukoga deficita, to jest deficita tekućeg računa platne bilance i proračunskog deficita te ograničena provedba antirecesijskih mjera gospodarske politike za vrijeme globalne krize svodi se na pitanje održivosti javnih financija", ističe Starčević. "Za razliku od drugih država SIE-a, Hrvatska ne računa na smanjenje proračunskog manjka tijekom 2011. godine". Visina javnoga duga na kraju prošle godine dosegnula je 42 posto BDP-a, što ne ugrožava hrvatsko ispunjenje kriterija iz Maastrichta. Međutim, Starčevića brine brzina porasta javnoga duga da bi se financirao proračunski deficit, koji je još uvijek visok: "Ako do konsolidacije, koja nije izgledna prije 2012. godine, dođe tek u roku od dvije do tri godine, javni bi dug mogao prijeći prag od 60 posto, a to bi dovelo i do drugih značajnih negativnih posljedica osim samoga neulaska u Europsku monetarnu uniju (EMU)". U cilju poboljšanja konkurentnosti Starčević predlaže provođenje reformi usmjerenih rješavanju neučinkovitosti na tržištu rada, i to uvođenjem veće fleksibilnosti u politiku zapošljavanja te socijalnih beneficija sa ciljem uklanjanja negativnih poticaja za radnu snagu. "Premda neke mjere zahtijevaju početne troškove provođenja reforme, u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju dovest će do bolje ravnoteže javnih financija, što je preduvjet održivoga rasta i razvoja", savjetuje Starčević.

Udio loših kredita u 2011. godini do 14 posto
"S obzirom na to da će se proces čišćenja kreditnih portfelja od loših dužnika nastaviti još dugo nakon početka gospodarskog oporavka, očekujemo nastavak povećanja udjela loših kredita u ukupnim kreditima čak i nakon ponovnog početka jačanja BDP-a", kaže Starčević. Glavni ekonomist Raiffeisen banke u očekuje da bi udio kredita koji se ne otplaćuju u ukupnim kreditima tijekom 2011. mogao dosegnuti razinu od 14 posto, i to slijedom dvaju procesa: sazrijevanja kreditnog portfelja i smanjenja tržišne vrijednosti kolaterala. No, budući da će se blagi gospodarski oporavak odraziti na sporiji rast udjela loših u ukupnim kreditima već tijekom 2011. godine, Starčević smatra da će rezervacije za gubitke po kreditima u računima dobiti i gubitka biti niže u odnosu na prethodnu godinu te da će se dobit banaka povećavati i kaže: "Ipak, ukupan iznos loših kredita, kao i njihov udio u ukupnim kreditima, i dalje će se povećavati sve dok se ne ubrza porast kreditiranja, a time i poništi utjecaj procesa sazrijevanja kreditnog portfelja".

Kuna uglavnom stabilna u odnosu na euro tijekom 2011. godine
Prema mišljenju stručnjaka Raiffeisen istraživanja, tijekom ljeta 2011. godine očekuje se nastavak trenda smanjenja tečaja EUR/HRK zahvaljujući povećanom priljevu deviza od prihoda turističke sezone. Očekuje se kretanje tečaja domaće valute u rasponu 7,25-7,38 kuna za euro, nakon čega slijedi deprecijacija prema razinama postignutima krajem prvog tromjesečja. "Očekujemo da će 2011. godina biti u znaku relativno visoke stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro, no pri nešto višim razinama koje su opravdane zbog fundamentalnih pokazatelja", sažeo je Brezinschek predviđanje Raiffeisen istraživanja.

Raiffeisen Bank International AG (RBI) svojim domaćim tržištem smatra kako Austriju, u kojoj je vodeća institucija korporativnog i investicijskog bankarstva, tako i Srednju i Istočnu Europu (SIE). Na području SIE-ja, RBI upravlja razgranatom mrežom banaka, društava za leasing i nizom drugih specijaliziranih pružatelja financijskih usluga u svojem vlasništvu na 17 tržišta. Njegovih 56.000 zaposlenika pruža usluge za približno 15 milijuna klijenata putem gotovo 3.000 poslovnica diljem regije.

RBI je jedina austrijska banka koje je također prisutna u svjetskim financijskim središtima te u Aziji, kao dodatnom području na koje se grupacija usredotočila.

RBI je potpuno konsolidirano društvo u vlasništvu Raiffeisen Zentralbank Österreich AG-a (RZB). RZB neizravno posjeduje približno 78,5 posto redovitih dionica, koje su uvrštene na Bečkoj burzi, dok su preostale dionice u slobodnoj prodaji. RZB je središnja institucija najveće austrijske bankarske grupacije - Raiffeisen Banking Group, a služi i kao grupacijsko sjedište za cijelu RZB Grupu, uključujući i RBI.