Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio rebalans proračuna kako je to predložila Vlada, prihodi države se povećavaju na 27,7 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu više u odnosu na izvorni proračun, a rashodi za 1,2 milijarde eura, odnosno na 29,3 milijarde eura.

Za rebalans državnog proračuna i projekciju za 2024. i 2025. glasovalo je 77 zastupnika, a njih 41 je bilo protiv.

Glavni razlozi za rebalans proračuna su povećanje izdvajanja za obnovu od potresa, plaće, mirovine, poljoprivrednike i vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog inflacije.

U okviru rebalansa realiziraju se i novčana sredstva od posebnog poreza na dobit te su prihodi po stavci poreza na dobit veći za 360 milijuna eura od prethodno planiranih.

Prema projiciranim prihodima i planiranim rashodima, proračun opće države završit će u deficitu od 0,3 posto ili 235 milijuna eura.

Vlada je u proračunu revidirala i projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu s 0,7 na 2,8 posto, a udio javnog duga u BDP-u trebao bi na kraju godine, prema vladinim projekcijama, iznositi 60,7 posto.

Nakon Vlade, i saborska većina odbila je gotovo 190 amandmana koje su na predloženi drugi rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna podnijeli oporbeni klubovi i zastupnici.

Glavninu amandmana, gotovo 150, podnijeli su ′mostovci′, Klub Mosta i Marija Selak Raspudić po 40, Marin Miletić 34, a Miro Bulj 32. Isti broj amandmana kao Bulj podnijela je Boška Ban Vlahek (SDP). Klub DP-a i Martina Vlašić Iljkić (SDP) podnijeli su po četiri, a Marijan Pavliček (HS), Socijaldemokrat Domagoj Hajduković i Marijana Puljak (Centar) po jedan. Vladajući nisu podnijeli ni jedan amandman.

Sabor je odbacio i dva zaključka Možemo da Vlada do 15. prosinca 2023. donese, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju RH, indeks razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave te da Vlada u proračunu za iduću godinu osigura sredstva za sanaciju nezakonitih odlagališta otpada nastalih prestankom rada odnosno postojanja tvrtki za gospodarenje otpadom.