Prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata, proračunski je manjak Hrvatske iskazan udjelom u BDP-u u prvom ovogodišnjem tromjesečju bio nepromijenjen u odnosu na prethodno tromjesečje kada je iznosio 2,7 posto BDP-a.

U prva tri prošlogodišnja mjeseca manjak je iznosio 2,9 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Među zemljama EU-a najveći je proračunski manjak prema sezonskim neprilagođenim podacima Eurostata u prvom ovogodišnjem tromjesečju bilježila Belgija, od 8,5 posto.

Slijede Francuska s deficitom od 8,3 posto, te Rumunjska s 5,5 posto. U Grčkoj iznosio je 4,2 a u Italiji 4,1 posto.

Najveći je višak u proračunu prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata u prva tri ovogodišnja mjeseca bilježio Cipar, od 8,9 posto. Slijede Nizozemska sa 6,2 posto i Bugarska s 5,4 posto.

Europska unija u cjelini bilježila je prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata proračunski manjak u prvom tromjesečju od 1,0 posto. U prethodnom je tromjesečju iznosio 1,3 posto.

U eurozoni je pak manjak više nego udvostručen, s 0,7 posto u posljednja tri mjeseca 2018. na 1,8 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Sezonski prilagođeni manjak u EU osjetno smanjen

Sezonski i kalendarski prilagođeni podaci Eurostata pokazuju pak nagli pad proračunskog manjka na razini EU-a i eurozone u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na kraj prošle godine.

Tako je na razini EU-a proračunski manjak u prvom tromjesečju potonuo na 0,6 posto, s jedan posto u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca.

U eurozoni se spustio se s 1,1 na 0,5 posto, pokazuju procjene Eurostata.

Među zemljama EU-a čijim je sezonski i kalendarski prilagođenim podacima Eurostat raspolagao najveći je proračunski deficit u prvom tromjesečju ove godine bilježila Rumunjska, od 4,5 posto. Slijedi Francuska s deficitom od 3,6 posto.

Najveći je višak u proračunu u prva tri ovogodišnja mjeseca prema sezonski prilagođenim podacima bilježio Luksemburg od 3,2 posto. Slijede Bugarska s 2,9 posto i Nizozemska s 2,7 posto.

Eurostat nije raspolagao sezonski prialgođenim podacima za Hrvatsku, Irsku, Grčku, Italiju, Cipar i Španjolsku.

Smanjeni prihodi i rashodi u EU i eurozoni

Ukupni su prihodi vlada EU-a u prvom kvartalu, iskazani udjelom u BDP-u, iznosili 44,8 posto, što predstavlja smanjenje za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje, prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata.

Rashodi su kliznuli na 45,4 posto, sa 45,9 posto u prethodnom tromjesečju.

Ukupni prihodi vlada u eurozoni u istom su razdoblju, iskazani udjelom u BDP-u, iznosili 46,0 posto i smanjeni su za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje.

Osjetniji je pad u promatranom razdoblju zabilježen u stavci rashoda, za 0,7 postotnih bodova, na 46,5 posto, pokazuju procjene Eurostata.