Krajem listopada prošle godine javni je dug, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznosio 283,8 milijardi kuna, što predstavlja 85,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu.

Dug opće države, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, u listopadu je u odnosu na rujan snižen za 2,2 milijarde kuna, ili 0,8 posto, no na godišnjoj je razini nastavio s rastom, pa je povećan za 7,9 milijardi kuna ili 2,9 posto, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

Smanjenju javnog duga na mjesečnoj razini, pojašnjavaju, ponajviše je pridonijela unutarnja komponenta duga središnje države, koja se krajem listopada spustila za 1,8 milijardi kuna ili 1,1 posto, na 165,6 milijardi kuna.

Na godišnjoj je razini ipak nastavljen rast unutarnjeg duga, za 5,9 posto, što je uz blago smanjenu vanjsku komponentu, za tek 0,9 posto, rezultiralo dugom središnje države na kraju listopada na razini od 278,8 milijardi kuna, što je više od 98 posto ukupnog javnog duga.

Zbog smanjenja unutarnje komponente, javni dug na razini središnje države posljedično je zabilježio mjesečni pad od 0,7 posto, odnosno bio je niži za 2,1 milijardu kuna u odnosu na rujan, no istovremeno je u odnosu na listopad prethodne godine porastao za 8,3 milijarde kuna ili 3,1 posto. 

Javni dug na razini lokalnih jedinica je krajem listopada iznosio 5,2 milijarde kuna i u odnosu na mjesec ranije smanjen je za jedan posto, odnosno 50,5 milijuna kuna, dok je i na godišnjoj razini, peti mjesec zaredom, zabilježen pad, i to za 315,3 milijuna kuna, što je pad od 5,7 posto.

Kontinuirani pad na godišnjoj razini kroz razdoblje od devet mjeseci, kažu analitičari RBA, bilježi se i kod ukupnih državnih jamstava, koja su krajem listopada iznosila 6,9 milijardi kuna i bila su 16,4 posto niža nego istog mjeseca 2014. godine. Smanjenje je zabilježeno i na mjesečnoj razini, i to za 0,5 posto.  

Glavnina javnog duga - 56,9 posto ili 161 milijarda kuna, odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok 103,5 milijardi kuna (36,5 posto) čine državne obveze po kreditima. Preostale 19,2 milijarde kuna (6,8 posto ukupnog javnog duga) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.

Ti podaci, navode iz RBA, upućuju na zaključak da je mjesečno smanjenje ukupnog javnog duga u listopadu generirano smanjenjem obveza države po kratkoročnim državnim vrijednosnicama za 680 milijuna kuna, smanjenjem obveza po dugoročnim dužničkim vrijednosnicama za 327 milijuna kuna te obveza po kreditima za 1,14 milijardi kuna.

"Osim niskih stopa gospodarskog rasta, negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija te razmjerno visoki troškovi servisiranja javnog duga. Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata u prvih jedanaest mjeseci prošle godine premašili su 10,7 milijardi kuna, što je 982 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje 2014.", zaključuju iz RBA.