Hrvatski robni izvoz izražen u kunama u prvih je šest mjeseci ove godine porastao za 12,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz istodobno povećan za 6,3 posto, pa je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 60,9 posto, pokazuju u utorak objavljena drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na prve rezultate, vidljivo je povećanje stope rasta izvoza za 0,8 postotnih bodova, sa 11,5 posto pri prvoj procjeni na 12,3 posto. U odnosu na prve rezultate povećana je i stopa rasta uvoza, sa 4,9 posto na 6,3 posto.

Hrvatska je po podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja lipnja izvezla roba u vrijednosti 41,9 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 68,9 milijardi kuna.

Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je šest mjeseci ove godine iznosio 5,5 milijardi eura i bio je 12,2 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz povećan za 6,2 posto, na 9,02 milijarde eura.

Iskazan u kunama, vanjskotrgovinski deficit u prvih je šest mjeseci smanjen za 1,8 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju, na 26,9 milijardi kuna, odnosno za 1,9 posto kada se iskaže u eurima, na 3,5 milijardi eura.

Najvažnije tržište za hrvatske proizvode je Europska unija, na koju se odnosi 67 posto robnog izvoza. U prvih šest mjeseci u zemlje EU-a izvezeno je roba u vrijednosti 3,7 milijardi eura, što je 17 posto više u odnosu na izvoz iz prvih šest mjeseci 2014. Istodobno je uvoz iz EU zemalja porastao za 10,9 posto, na 7,1 milijardu eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u prvih je šest mjeseci pao za 0,7 posto, na 959 milijuna eura, uz istodobni rast uvoza za 3,2 posto, na 462,3 milijuna eura.

Najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Italija, u koju je u prvih šest mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti 747 milijuna eura, što je 2,9 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 5,1 posto, na 1,2 milijarde eura.

Izvoz u Sloveniju je povećan za 22,8 posto, na 682,1 milijun eura, dok je uvoz iz te zemlju porastao za 4,5 posto, na 959,6 milijuna eura.

Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske u prvih pola godine izvezeno roba za 624,6 milijuna eura ili 9,6 posto više, uz istodobni rast uvoza za sedam posto, na 1,4 milijarde eura.

Među djelatnostima sa značajnijim vrijednostima izvoza najveći postotni rast statistika bilježi kod brodogradnje, za 200,7 posto, na 194,9 milijuna eura. Visok rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 18,2 posto, na 419 milijuna eura.

Znatne stope rasta izvoza bilježe i proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 30,3 posto, na 192,7 milijuna eura, a izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda povećan je za 28,6 posto, na 252,2 milijuna eura.

Gotovih metalnih proizvoda u prvom je polugodištu izvezeno 25,3 posto više nego lani, u vrijednosti 376,5 milijuna eura, a računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 16,5 posto više, za 158,1 milijun eura. Izvoz električne opreme istovremeno je povećan za 8,4 posto, na 335,5 milijuna eura, a strojeva i uređaja 5,8 posto, na 432,2 milijuna eura.

U proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica izvoz je povećan za 55 posto (158,8 milijuna eura), a kemikalija i kemijskih proizvoda izvezeno je za 334,4 milijuna kuna (12,5 posto više).

Istodobno, izraženiji pad izvoza bilježi se u proizvodnji rafiniranih i naftnih proizvoda, za 14,7 posto, na 389,3 milijuna eura te u proizvodnji metala, za 24 posto, na 158 milijuna eura.