Europska komisija u srijedu je u proljetnim ekonomskim prognozama blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstvo za ovu godinu na 5 posto, ali i znatno povećala procjenu za iduću godinu, na 6,1 posto, kada će hrvatski BDP premašiti razinu od prije krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Hrvatsko gospodarstvo je prošle godine palo za osam posto, a ove godine EK očekuje njegov rast od 5 posto te iduće sljedeće 6,1 posto.

U zimskim prognozama objavljenim 11. veljače, Komisija je prognozirala rast hrvatskog gospodarstva ove godine od 5,3 posto, a sljedeće za 4,6 posto.

Komisija ističe da su te procjene izložene velikim rizicima i s pozitivne i s negativne strane.

Negativni rizici ovise o tome u kojoj će mjeri biti obuzdana pandemija u Hrvatskoj i na ključnim emitivnim turističkim tržištima na vrijeme za turističku sezonu, dok slabi administrativni kapaciteti predstavljaju rizik za brzo povlačenje europskih sredstava.

S druge strane, kao ključni pozitivni rizici za sigurnost tih procjena EK navodi snažniji rast izvoza roba i brži oporavak uslužnog sektora.

"Nakon velikog smanjenja gospodarstva 2020. godine, koje je izazvala pandemija covida-19, hrvatski BDP trebao bi snažno rasti 2021. i premašiti razinu prije krize 2022. Očekuje se da će se oporavak temeljiti na širokoj osnovi, prije svega kroz rast izvoza usluga (turizam), privatnu potrošnju i investicije", navodi se Komisijinim prognozama za Hrvatsku.

Javne financije, koje su podnijele najveći teret krize, postupno će se oporavljati 2021. i 2022., tijekom kojih će se umjereno smanjiti omjer javnog duga prema BDP-u.

EK prognozira da će manjak u proračunu opće države ove godine iznositi 4,6 posto, nakon lanjskih 7,4 posto, a u idućoj godini dodatno pasti na 3,2 posto BDP-a.

Veliki pad gospodarstva prošle godine rezultat je poteškoća u turističkom sektoru, čiji je udio u BDP-u 16 posto. Jako se smanjila i privatna proizvodnja, ponajviše zbog nametnutih ograničenja na potrošnju usluga, a ne zbog smanjenja prihoda.

Tržište rada je dobro prošlo kroz krizu s obzirom na smanjenje gospodarstva jer je bilo zaštićeno mjerama hitne potpore. EK očekuje umjereno pozitivni razvoj na tržištu rada, te procjenjuje da će se stopa nezaposlenosti postupno smanjivati, s lanjskih 7,5 posto, na 7,2 posto u ovoj godini te na 6,6 posto u 2022.

EK u proljetnim prognozama očekuje i da će investicije dati snažan poticaj rastu, zahvaljujući i obnovi od potresa, boljem povlačenju europskih investicijskih fondova i naročito, od 2022. godine, sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Također, EK prognozira da će stopa inflacije u Hrvatskoj ove i iduće godine dosegnuti 1,3 posto, nakon lanjske stagnacije potrošačkih cijena.