Nakon dva mjeseca pada industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata poskočila za 9,6 posto na mjesečnoj razini.

U prosincu je smanjena za 2,9 posto a u studenome za 0,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Veći je rast proizvodnje na mjesečnoj razini u siječnju zabilježen samo u Irskoj, za 15,1 posto.

Najviše se pak smanjila proizvodnja u Danskoj, za 8,6 posto. Slijede Latvija s padom proizvodnje za 3,6 posto, te Rumunjska gdje je pala za 1,5 posto.

Na razini 28-članog EU-a industrijska je proizvodnja u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima europskog statističkog ureda porasla jedan posto u odnosu na prosinac kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 0,4 posto.

Najviše je porasla proizvodnja u energetskom sektoru, za 1,4 posto. Slijedi sektor trajnih potrošačkih proizvoda s rastom proizvodnje za 1,3 posto.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda gotovo je stagnirala.

Oporavak je zabilježen i u eurozoni, gdje je industrijska proizvodnja u siječnju uvećana za 1,4 posto. U prosincu je pala 0,9 posto, pokazale su procjene europskog statističkog ureda.

Najveći je rast proizvodnje također zabilježen u energetskom sektoru, za 2,4 posto. Slijedi sektor netrajnih potrošačkih proizvoda s rastom proizvodnje za dva posto.

Hrvatska s izrazitim rastom proizvodnje i na godišnjoj razini

Dvomjesečno razdoblje pada industrijske proizvodnje u Hrvatskoj prekinuto je u siječnju i kada se promatra na godišnjoj razini. Tako je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju poskočila za 4,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata.

U prosincu je smanjena za 6,6 posto a u studenome za 0,9 posto.

Najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježila je u siječnju Slovačka, za 7,2 posto. Slijede Poljska sa 6,1 posto, te Litva s 5,9 posto.

Najveći je pad proizvodnje na godišnjoj razini u siječnju zabilježila Irska, za 6,2 posto. Izrazitije je proizvodnja smanjena i u Luksemburgu, za 4,2 posto, te u Njemačkoj, za 3,4 posto.

Na razini EU-a industrijska je proizvodnja u siječnju, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata, smanjena 0,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

U prosincu je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 2,8 posto.

U eurozoni je proizvodnja u siječnju na godišnjoj razini smanjena 1,1 posto, nakon 4,2-postotnog pada u prosincu.

I 28-člana EU i eurozona najveći pad industrijske proizvodnje zabilježile su u sektoru kapitalnih dobara, za 2,4 odnosno tri posto.

Najviše je porasla proizvodnja u energetskom sektoru, za 2,9 posto u EU, te za četiri posto u eurozoni.