Hrvatska ima 250 kvadrata šoping centara na 1000 stanovnika, što je daleko više od svih zemalja u jugoistočnoj Europi, kao i od prosjeka članica Europske unije (190 četvornih metara).

Još prije dvije godine stvari su izgledale posve drukčije, jer je prosjek za Hrvatsku tada iznosio samo 110 kvadrata. Međutim, gradnja trgovačkih centara ne prestaje iako nam je tržište, kako su se složili sudionici 7. konferencije hrvatskog tržišta nekretnina, definitivno već prezasićeno.

Osobito u Zagrebu, koji ima više od 300.000 kvadrata u šoping centrima, a ove se godine treba otvoriti još šest novih.

Povratak u grad
Kako je pokazalo najnovije istraživanje CB Richard Ellisa, predstavljeno u petak na panelu "Razvoj retaila u Hrvatskoj; je li došlo vrijeme za korak nakon šoping centara?", sa svojih 900.000 kvadrata Hrvatska ima daleko više trgovačkih centara od, primjerice, Češke i Mađarske, dok nam je BDP dosta niži, a u usporedbi s prosjekom EU čak trostruko manji.

Zbog bolje kupovne moći u Sloveniji je, primjerice, po trgovačkom centru prihod čak šest puta veći nego u Hrvatskoj. Opravdanje velika broja centara ne može se naći ni u prisutnosti internacionalnih brendova jer ih je od 323 prisutnih u 73 zemlje u Hrvatsku došlo samo 77. Većina ih čeka ulazak Hrvatske u EU ili pak adekvatan prostor u središtu grada, kao što je bio slučaj s H&M-om.

Upravo zbog internacionalnih brendova s jedne strane i previše centara s druge, budućnost retaila u Hrvatskoj su trgovački parkovi, zabavni centri, company store outleti i 'high street', smatra Emanuel Bakić iz CB Richard Ellisa.

"Oporavak 'high streeta' je neminovan, osobito nakon dolaska H&M-a i Zare u centar grada. Zbog zasićenosti tržišta trgovačkim centrima, osobito u četiri najveća grada, oni koji žele preživjeti morat će se diferencirati arhitekturom, zelenom gradnjom, konceptom ili zabavnim sadržajima, ističe Bakić.

Iako centara ima puno, prostori u njima ipak su uglavnom zakupljeni, i to najviše zato što su pale cijene zakupnina koje bi, prema procjenama Bakića, još mogle ići dolje. Najviše slobodnih trgovačkih kvadrata ima u Splitu (18 posto) i Osijeku (10 posto).

Centar destinacija
Blanka Braccia iz Spiller Farmera, koji je uspio s H&M-om dogovoriti da ipak dođe u Zagreb prije ulaska Hrvatske u EU, naglašava da ne vidi potrebe za novim trgovačkim centrima, niti onima koji se sada grade.

Međutim, smatra da će se šoping vratiti u centar grada, a kreće i inicijativa da trgovine rade i nedjeljom.

Neven Marić iz Mid bau nekretnina istaknuo je da je budućnost u manjim trgovačkim centrima u manjim gradovima (V. Gorica, Samobor...), ali upozorio je na visoke cijene zemljišta te komunalne namete koji drastično povećavaju cijenu investicija.

"U startu treba očekivati probleme, a investitorima je teško objasniti zašto se zakoni u različitim gradovima drukčije interpretiraju", naglasio je Marić.

Igor Hržić iz investicijskog fonda Bluehouse Croatia smatra da će se trgovački centri, zbog velike konkurencije, morati profilirati. "Centar se mora obnavljati kao destinacija, da osoba voli doći baš u njega jer brendove danas možete kupiti u svakom. Zabavni sadržaji mogu dignuti prihode za 10 do 20 posto", ističe Hržić.