Među zemljama članicama Europske unije uočavaju se značajne razlike s obzirom na sektore u čijem se vlasništvu nalazi javni dug, navodi se u izvješću Eurostata.

Zemlja s najvišim udjelom ukupnog javnog duga u rukama domaćeg financijskog sektora je Danska sa 67 posto, a slijede Švedska sa 64 i Luksemburg sa 63 posto, dok je u Italiji, Malti i Hrvatskoj taj udio lani iznosio 62 posto.

Cipar, pak, sa 79 posto prednjači s najvećim udjelom javnog duga u rukama stranaca, a slijede Latvija sa 72, Austrija sa 71, Finska sa 70 i Litva sa 69 posto.

Generalno gledano, udio domaćeg nefinancijskog sektora, koji uključuje nefinancijske kompanije, kućanstva i neprofitne ustanove, u ukupnom javnom dugu širom EU bio je manji od 10 posto, a izuzetak čine Malta s 28, Mađarska s 18 te Irska i Portugal, obje sa po 11 posto. napominje Eurostat.

U 2016. godini, dužničke su vrijednosnice bile glavni instrument financiranja u gotovo svim zemljama članicama, a njihov najveći udio u javnom dugu je zabilježila Malta, 93 posto, zatim Češka, 91 posto, Mađarska i Velika Britanija su zabilježile 88 posto, Slovačka i Francuska 85, Italija i Slovenija 84, Španjolska i Austrija 83 te Belgija 82 posto.

U Hrvatskoj je udio dužničkih papira u ukupnom javnom dugu lani iznosio oko 65 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Zemlje, pak, s najvišim udjelom kredita u financiranju javnog duga u 2016. godini su bile Estonija, s 87 posto, Grčka, s 80 posto, i Cipar, sa 67 posto.

Relativno visoku razinu udjela kredita u ukupnom javnom dugu su imali i Luksemburg, 40 posto, Portugal, 36 posto te Hrvatska, 35 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Općenito gledajući, udio depozita i valuta u financiranju javnog duga među zemljama EU-a bio je u 2016. relativno nizak, uz izuzetak Irske gdje je iznosio 11 posto, te Velike Britanije s 10, Portugala s 9 i Italije s 8 posto.