Na razini EU-a sezonski je prilagođena industrijska proizvodnja u ožujku ojačala 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, oporavivši se u odnosu na veljaču kada je pala 0,7 posto na mjesečnoj razini.

Pritom je povećana proizvodnja energije i trajnih potrošačkih dobara, po 1,3 posto, te nešto blaže proizvodnja netrajne potrošačke robe, za 0,8 posto.

Pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji intermedijarnih proizvoda, za 0,3 posto, te kapitalnih dobara, za 0,2 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda, objavljeni u utorak.

Najveći rast proizvodnje u odnosu na veljaču ostvaren je u Estoniji, za 4,1 posto, potom Portugalu, za 3,7 posto, te Grčkoj, za 2,6 posto.

Najveći pad proizvodnje zabilježila je pak Irska, za 7 posto. Slijedi Hrvatska s padom proizvodnje za 4,3 posto, te Latvija s 3,5-postotnim padom.

U eurozoni je, pak, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u ožujku na mjesečnoj razini porasla 0,5 posto, u odnosu na pad za 0,9 posto iz prethodnog mjeseca.

Na godišnjoj razini veći rast proizvodnje

U odnosu na isti lanjski mjesec industrijska je proizvodnja u EU i eurozoni u ožujku porasla 3,0 posto, pokazuju podaci Eurostata.

U Uniji je u ožujku na godišnjoj razini najviše poskočila proizvodnja energije, za 7,9 posto, a slijede kapitalna dobra i netrajna potrošačka dobra, s rastom od 3,5, odnosno 2,6 posto.

Među zemljama članicama rastom proizvodnje u odnosu na lanjski ožujak najviše su se izdvajale Litva, za 11,5 posto, Estonija, za 7,6 posto, i Finska, za sedam posto.

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje zabilježila je Irska, za 14,7 posto. Slijedi Malta s padom proizvodnje za 3,2 posto, te Slovačka gdje se proizvodnja smanjila 2,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku na godišnjoj razini pala 1,7 posto, nakon što je u veljači porasla 3,3 posto, objavio je europski statistički ured.