Hrvatska je zadržala poziciju među zemljama Europske unije koje su u prvih osam mjeseci ove godine zabilježile dvoznamenkasti rast izvoza, svrstavši se uz bok Velikoj Britaniji, pokazuje u petak objavljeno izvješće Eurostata.

Ukupni je hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječnja do kolovoza uvećan 11 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za jedan postotni bod manje od rezultata zabilježenog u prvih sedam mjeseci, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Time je Hrvatska zabilježila istu stopu rasta robnog izvoza kao i Velika Britanija a više su stope, od 25 i 21 posto, zabilježili samo Cipar i Irska.

U promatranom osmomjesečnom razdoblju izdvajao se i skok hrvatskog robnog izvoza u ostale zemlje EU, za 16 posto na godišnjoj razini. Višu je stopu rasta izvoza u ostale članice zabilježila samo Irska, za 22 posto. Dvoznamenkaste stope rasta, u rasponu od 11 do 15 posto, bilježile su još Grčka, Poljska, Luksemburg i Cipar.

Hrvatski robni izvoz u treće zemlje porastao je pak u razdoblju od siječnja do kolovoza skromnih tri posto, pokazuju podaci Eurostata. Najviši je rast među zemljama EU-a u toj stavci zabilježio Cipar, za 40 posto, a slijede Malta i Velika Britanija, s povećanjem robnog izvoza u treće zemlje za 27 odnosno 21 posto.

Ukupni robni uvoz Hrvatske porastao je u prvih osam mjeseci ove godine šest posto u odnosu na isto razdoblje lani, istim tempom kao i u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci.

Najvišu je stopu ukupnog rasta robnog uvoza u osmomjesečnom razdoblju do kraja kolovoza među članicama EU-a bilježila Malta, od 16 posto. Slijede Irska sa 14 posto i Velika Britanija sa 10 posto.

Robni uvoz Hrvatske iz ostalih zemalja Unije uvećan je u promatranom razdoblju 10 posto. Malta je ponovo prednjačila 13-postotnim povećanjem robnog uvoza iz ostalih zemalja Unije a u stopu je prati Irska s 12 posto.

Hrvatski uvoz robe iz trećih zemalja smanjio se pak u prvih osam mjeseci ove godine za pet posto, istim tempom kao i u razdoblju od siječnja do srpnja.

Uvjerljivo najveći skok robnog uvoza iz trećih zemalja bilježio je Luksemburg, za čak 55 posto, a najveći pad Finska, za 22 posto.

Ravnomjeran rast izvoza EU u kolovozu

U Eurostatu ujedno procjenjuju da je 28 zemalja EU-a u kolovozu izvezlo robu ukupne vrijednosti 131,8 milijardi eura, što je sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U srpnju zabilježen je isti postotni rast.

Vrijednost robnog uvoza porasla je pak blagih jedan posto i iznosila je 134,1 milijardu eura. U srpnju je gotovo stagnirala.

Time je EU28 u kolovozu zabilježio manjak u robnoj razmjeni sa svijetom od 2,3 milijarde eura. U prošlogodišnjem kolovozu manjak je iznosio 10 milijardi eura.

Vrijednost robne razmjene unutar EU-a uvećana je na godišnjoj razini četiri posto, dosegnuvši u kolovozu 215,3 milijarde eura.

Eurozona je u kolovozu prema procjenama europskog statističkog ureda izvezla robu u vrijednosti 148,3 milijarde eura, što je šest posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U srpnju robni je izvoz na godišnjoj uvećan sedam posto.

Porasla je i vrijednost robnog uvoza, za tri posto na godišnjoj razini, na 137,1 milijardu eura. U prethodnom je mjesecu na godišnjoj razini gotovo stagnirala.

Time je eurozona u kolovozu zabilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 11,2 milijarde eura, u odnosu na 7,4 milijarde koliko je višak iznosio u istom prošlogodišnjem mjesecu.

Vrijednost robne razmjene unutar zone primjene zajedničke europske valute procijenjena je na 114,7 milijardi eura, što je dva posto više nego u prošlogodišnjem kolovozu.