Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu, prema kalendarski prilagođenim podacima, smanjena za 6,6 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, nakon što je u studenom pala za 0,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Veći su pad proizvodnje u prosincu, prema Eurostatu dostupnim podacima, zabilježile tek Irska, za 19,8 posto, i Španjolska, za 6,7 posto.

Najveće povećanje industrijske proizvodnje zabilježeno je u Danskoj, za 14,3 posto, Mađarskoj, za 5,8 posto, i Estoniji, za 5,7 posto.

Na razini EU-a industrijska je proizvodnja u prosincu prema kalendarski prilagođenim podacima pala 2,7 posto, nakon 1,9-postotnog pada u studenom.

U eurozoni je, pak, na godišnjoj razini u prosincu zabilježen 4,2-postotni pad proizvodnje, nakon 3-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Prema kategorijama proizvoda, najviše je na razini EU-a i eurozone u prosincu smanjenja proizvodnja kapitalnih dobara, za 4,2 odnosno 5,5 posto.

Najmanji pad zabilježen je u proizvodnji netrajnih potrošačkih dobara, za 0,2 odnosno 1,8 posto.

Blaži pad proizvodnje na mjesečnoj razini

Na razini 28-članog EU-a pad industrijske proizvodnje usporio je u prosincu na mjesečnoj razini, prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, na 0,5 posto, nakon što je u studenom smanjena 1,2 posto.

Osjetno je blaži pad proizvodnje u prosincu zabilježen i u eurozoni, za 0,9 posto, nakon 1,7-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Najviše se u EU na mjesečnoj smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,2 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 0,2 posto.

Proizvodnja intermedijarnih dobara stagnirala je, dok je proizvodnja energije porasla za 0,4 posto a trajnih potrošačkih dobara za 0,1 posto.

Među zemljama EU-a, najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Irskoj, za 13,4 posto. Slijede Malta, s padom proizvodnje za 5,2 posto, i Nizozemska, za 3,2 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu pala za 2,9 posto u odnosu na studeni, kada je smanjena 0,4 posto.

Najveći rast industrijske proizvodnje zabilježen je u Danskoj, za 11,6 posto, Luksemburgu, za 3,5 posto, i u Latviji, za 3,3 posto.