Hrvatska je uz Cipar i Irsku zabilježila najsnažniji skok robnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje u utorak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

Ukupni je hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječnja do srpnja uvećan 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i u prvih šest mjeseci 2015., pokazuju podaci Eurostata.

Snažniji rast ukupnog robnog izvoza zabilježili su samo Cipar i Irska, za 24 odnosno 22 posto. Izrazitiji rast zabilježile su i Velika Britanija, za 10 posto, i Bugarska, za devet posto.

Hrvatska se izdvajala i snažnim povećanjem robnog izvoza u ostale zemlje Unije u razdoblju od siječnja do srpnja, za 16 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kao i u prvih šest mjeseci ove godine. Višu je stopu rasta robnog izvoza u razdoblju od siječnja do srpnja zabilježila samo Irska, od 23 posto.

Izrazitije stope rasta robnog izvoza u ostale zemlje Unije bilježili su još Cipar i Luksemburg, za po 12 posto.

Osjetno nižu stopu rasta robnog izvoza u promatranom razdoblju, od samo četiri posto, Hrvatska je zabilježila u razmjeni s trećim zemljama. Time je ona smanjena za jedan postotni bod u odnosu na onu iz razdoblja od siječnja do lipnja.

Najveći je skok robnog izvoza u treće zemlje u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježio Cipar, za 42 posto. Slijede Malta i Irska s 28 odnosno 20 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Ukupni robni uvoz Hrvatske porastao je u razdoblju od siječnja do srpnja za šest posto u odnosu na isto razdoblje lani. U prvih šest mjeseci uvećan je na godišnjoj razini za pet posto.

Najveći je rast ukupnog robnog uvoza među zemljama članicama EU zabilježila Malta, za 21 posto, a dvoznamenkaste stope rasta zabilježile su još i Irska, za 13 posto, i Velika Britanija, za 11 posto.

Robni uvoz Hrvatske iz ostalih zemalja Unije uvećan je u prvih sedam mjeseci ove godine za devet posto, kao i u prvih šest mjeseci. Najveći je skok robnog uvoza iz ostalih zemalja Unije zabilježila Malta, za 15 posto. Slijedi Irska s 12 posto.

Hrvatski uvoz robe iz trećih zemalja ponovo se pak smanjio u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje, i to za pet posto. U prvoj polovini godine smanjen je na godišnjoj razini za osam posto.

Najveći je skok robnog uvoza iz trećih zemalja u razdoblju od siječnja do srpnja bilježio Luksemburg, za 52 posto, a najveći pad Finska, za 22 posto.

Skromniji rast europskog izvoza u srpnju

Eurostat je ujedno procijenio da je 28 zemalja EU u srpnju izvezlo robu ukupne vrijednosti 162,1 milijardu eura, čima je ona uvećana za sedam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U lipnju poskočila je 13 posto.

Vrijednost robnog uvoza u EU gotovo je stagnirala na godišnjoj razini, na 149,2 milijarde eura.

Time je višak u robnoj razmjeni EU sa svijetom u srpnju dosegnuo 12,9 milijardi eura. U prošlogodišnjem srpnju iznosio je 1,2 milijarde eura.

Vrijednost robne razmjene unutar EU-a uvećana je u srpnju za četiri posto u odnosu na isti mjesec prošle godine i iznosila je 262,3 milijarde eura.

Eurozona je prema procjenama europskog statističkog ureda u srpnju izvezla robu u vrijednosti 185,2 milijarde eura, čime je vrijednost izvoza također uvećana za sedam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U lipnju porasla je 12 posto.

Vrijednost robnog uvoza gotovo je pak stagnirala, na 153,8 milijardi eura.

Time je eurozona u srpnju zabilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom u iznosu 31,4 milijarde eura. U prošlogodišnjem srpnju višak je iznosio 21,2 milijarde eura.

Vrijednost srpanjske robne razmjene unutar eurozone procijenjena je na 147 milijardi eura, čime je uvećana za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj.