Početkom srpnja i HNB je objavio da je hrvatski javni dug 281,3 milijarde kuna, što predstavlja 76,2 posto BDP-a.

Hrvatska je tako među zemljama EU-a s najvećem godišnjem smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u.

U odnosu na zadnje lanjsko tromjesečje, hrvatski javni dug smanjen je za 2 milijarde kuna, a udjel javnog duga u BDP-u za 1,2 postotna boda.

Krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja javni dug 28 članica Europske unije iznosio je 81,5 posto, što je za 2,1 postotni bod manje u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2017., dok je u eurozoni iznosio 86,8 posto, odnosno bio je 2,4 postotna boda niži nego krajem prvog tromjesečja 2017. godine.

Najviši udjel javnog duga u BDP-u krajem prvog tromjesečja bilježila je Grčka u visini od 180,4 posto BDP-a, Italija, 133,4 posto i Portugal, 126,4 posto.

Istodobno, najniži udjel javnog duga u BDP-u imali su Estonija, u visini svega 8,7 posto BDP-a, Luksemburg, 22,2 posto i Bugarska 24,1 posto.

U odnosu na prvo tromjesečje prošle godine samo je Grčka u EU zabilježila povećanje udjela javnog duga krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja i to za 2,7 postotna boda.

Sve ostale članice zabilježile su njegov pad, pri čemu najviše Cipar, za 11,3 postotna boda, Irska za 6,5 postotnih bodova, Hrvatska za 6,4 postotna boda te Malta za 6,2 postotna boda i Slovenija za 5,3 postotna boda.

Ujedno Eurostat je u petak objavio i sezonski prilagođene podatke o proračunskom deficitu prema kojima je proračunski deficit 28 država EU-a krajem prvog tromjesečja iznosio 0,5 posto BDP-a, a u eurozoni 0,1 posto.

Udjel proračunskog deficita u BDP-u tako je smanjen u odnosu na godinu ranije u EU za 0,6 postotnih bodova, a u eurozoni za 1 postotni bod.

Najveći proračunski manjak među zemljama EU-a imala je Rumunjska u visini od 4,2 posto BDP-a, dok najveće suficite bilježe Nizozemska i Malta po 2,5 posto BDP-a te Njemačka i Bugarska po 2,4 posto.