Kako je na konferenciji za novinare pojasnio ravnatelj DZS-a Marko Krištof, za razdoblje od 2010. do 2016. ovi su podaci revidirani zbog izrade izvješća o prekomjernom deficitu te ulasku Hrvatske u proces verifikacije podataka o bruto nacionalnom dohotku (BND).

Revizija sadrži više elemenata obračuna, pa se potrošnja fiksnog kapitala na izdatke za istraživanje i razvoj kao i na izdatke za nabavku vojne opreme tretira kao investicije i uključena je u obračun BDP-a, što ranije nije bio slučaj. Također, uključene su i procjene prijevara kod plaćanja PDV-a, odnosno razlika između ′teoretskog′ PDV-a, koji je trebao biti naplaćen i onog stvarno naplaćenog, pojasnio je Krištof.

Tako najnoviji podaci pokazuju da je deficit konsolidirane opće države iznosio na kraju prošle godine 3,155 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a, dok je u 2015. iznosio 11,2 milijarde kuna ili 3,3 posto BDP-a. Primarni suficit opće države iznosio je lani 2,3 BDP-a, dok je 2015. bio na razini od 0,2 posto BDP-a. Raniji su podaci govorili da je deficit lani bio na razini od 0,8 posto BDP-a.

Javni dug smanjen na 82,9 posto BDP-a

Konsolidirani dug iznosio je, pak, na kraju prošle godine 289 milijardi kuna ili 82,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u 2015. iznosio 289,5 milijardi kuna ili 85,4 posto BDP-a.

Uslijed statističke revizije, gotovo svi su pokazatelji u razdoblju od 2010. do 2016. poboljšani, a Krištof tom revizijom pojašnjava i promjene u razini javnog duga koji je u 2016. nominalno smanjen za približno 500 milijuna kuna, ali je njegov udio u BDP-u, uslijed promjena u obračunu BDP-a, u 2016. čak 2,5 postotnih bodova manji nego krajem 2015.

Krištof je kazao i kako se nominalno smanjenje, prema službenoj statistici, najviše može pripisati smanjenju kratkoročnog duga, kao i nešto značajnijem smanjenju duga lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima.

Porezni prihodi smanjili deficit

Prema prvim podacima DZS-a, objavljenima u travnju, deficit opće države iznosio je 2,7 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a.

Navodi se, također, da je veliki utjecaj na iznos deficita u 2016. imao znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani sa 7,485 milijardi kuna na 3,389 milijardi kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.

"Najveći utjecaj na poboljšanje deficita u 2016. u odnosu na prethodne godine imalo je povećanje poreznih prihoda", kazao je Krištof.

Pritom je iznosio podatke da su tijekom 2016. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni u iznosu od 67,8 milijardi kuna, što je rast od 4,8 posto u odnosu na 2015. Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i slično prikupljeni su u iznosu od 22,9 milijardi kuna, što čini porast od 10,4 posto, dok se kod poreza na kapital, koji je prikupljen u iznosu od 14,1 milijuna kuna, bilježi godišnji rast za čak 41,7 posto.

S druge strane, utjecaj na smanjenje deficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda, kazao je Krištof.

Prvi pad javnog duga nakon osam godina

Javni je dug, prema podacima DZS-a i Eurostata, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, ili 82,9 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na kraj 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 85,4 posto BDP-a.

Tako je lani javni dug pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva.

BDP je, naime, lani porastao za 3 posto, što je najbrži rast gospodarstva od 2007. godine.

Hrvatska se s javnim dugom od 82,9 posto BDP-a lani našla među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a.

Najviše udjele duga u BDP-u imale su Grčka, 180 posto BDP-a, Italija 132 posto, Portugal 130 posto, Cipar 107 posto i Belgija 105 posto.

Krajem 2016. najniže udjele duga u BDP-u imale su Estonija, 9,4 posto, Luksemburg 20,8 posto, Bugarska 29 posto, Češka 36,8 posto, Rumunjska 37,6 i Danska 37,7 posto.

Što se tiče državnog proračuna, podaci Eurostata pokazuju da je lani višak zabilježilo devet članica EU-a, pri čemu je najveći suficit od 1,6 posto BDP-a zabilježio Luksemburg.

Hrvatska se, pak, po proračunskom deficitu za 2016. od 0,9 posto BDP-a našla među EU zemljama s najnižim udjelom deficita u BDP-u.

Estonija je u 2016. godini imala proračunski deficit od 0,3 posto BDP-a, Irska od 0,7, a Danska od 0,9 posto, dok su tri članice EU-a zabilježile deficit veći od 3 posto: Španjolska, Francuska i Rumunjska.