Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom kvartalu porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Također, objavljeno je da je u cijeloj 2018. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je BDP porastao za 2,9 posto.

U izjavi uoči redovitog polugodišnjeg susreta s veleposlanicima zemalja članica EU koji se održava u povodu rumunjskog predsjedanja Vijećem Europske unije, Plenković je kazao da je preliminarna procjena o rastu BDP-a od 2,6 posto na razini 2018. godine za samo 0,1 posto manja od Vladine prognoze koja je predviđala rast od 2,7 posto.

"Ovdje se vidi da vodimo računa na jedan realističan način, što je jako dobro", poručio je Plenković.

Napominje i da je i europsko gospodarstvo usporilo, a s druge strane, navodi Plenković, kada raste hrvatsko gospodarstvo raste i uvoz, a kako taj omjer između uvoza i izvoza "radi ovu razliku koja je malo niža no što bismo mi htjeli".

Međutim, sve je ovo još jako dobro i Hrvatska kontinuirano raste, što je najvažnije", poručio je Plenković.

Očekuje da će i agencije za kreditni rejting valorizirati sve napore Vlade, poručivši kako ambicija da se Hrvatska vrati u investicijski kreditni rejting ostaje jedna od ključnih odrednica Vladine ekonomske politike.

Na primjedbu novinara da je kvartalni rast, odnosno u četvrtom kvartalu u odnosu na treći, iznosio 0,1 posto, a i s obzirom i na rast uvoza i slabljenje izvoza, a upitan treba li se bojati da bi 2020. mogla biti "nezgodna" godina, Plenković je odgovorio da treba raditi na povećavanju industrijske proizvodnje i izvoza, te kako se tu žele stvoriti preduvjeti da hrvatski proizvodi budu i izvozno konkurentni, na čemu i izvoznici jako puno rade.

"Međutim, činjenica je da u strukturi našeg gospodarstva jednostavno neke proizvode ne proizvodimo i kada dođe do većih ulaganja, posebice u strojeve koji ovdje ne postoje, onda tako raste i uvoz", pojasnio je Plenković.

Dodaje da stoga ostaje cilj jačanja proizvodnje i izvoza.

Plenković: Izvješće Komisije ohrabrujuće i motivirajuće

Plenković je poručio i da je zaključak Europske komisije da Hrvatska izlazi iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža sjajna vijest za Hrvatsku i napore koje je Vlada ulagala u protekle 2,5 godine u trokutu "fiskalna konsolidacija - strukturne reforme - ulaganja".

Napominje da je Vlada, kada je Hrvatska već prije skoro dvije godine izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, pokazala da je ozbiljna, s vrlo jasnim planom i mjerama.

Podsjeća da se Hrvatska lani u proceduri prekomjernih neravnoteža nalazila s Ciprom i Italijom, a kako je od te tri zemlje jedina danas dobila pozitivnu ocjenu te se sada nalazi u društvu Njemačke, Francuske i brojnih drugih europskih zemalja.

Plenković poručuje da EK-ovo izvješće služi kao odličan poticaj za daljnje napore, pri čemu mu je posebno drago da su jako dobro ocijenjeni svi potezi koje je Vlada provela kroz poreznu i mirovinsku reformu, kao i dobre ocjene napretka u drugim strukturnim reformama, od obrazovanja, pravosuđa, napretka glede državne uprave, kao i rasterećenja administrativnih barijera za gospodarstvo.

"Mislim da smo po svim preporukama ostvarili napredak. Ovo izvješće pokazuje i da smo imali tijesan dijalog s Komisijom, da smo mjere koje smo poduzimali radili sustavno i one su sigurno ohrabrujuće i motivirajuće za daljnji rad"; poručio je Plenković.