Hrvatska brodogradilišta, uključujući Uljanik, u svjetskoj knjizi narudžbi sudjeluju s oko 0,24 posto (što ih svrstava na 11. mjesto), odnosno 13,9 posto u europskoj knjizi narudžbi (drugo mjesto), izjavio je Tomislav Radoš, pomoćnik ministra gospodarstva, u Poslovnom dnevniku.

Komentirajući restrukturiranje privatiziranih brodogradilišta, u čiju je sanaciju država od početka 90-ih do 2012. izdvojila više od 28 milijardi kuna, Radoš je izjavio kako ozbiljnih odstupanja brodograđevnih tvrtki od ugovornih obveza nije bilo. U suprotnom Europska komisija zatražila bi povrat potpora.

Radoš je pojasnio kako je bilo određenih odstupanja od ugovornih obveza u organizaciji, zaposlenost je ispod očekivane, prikazu iznosa i strukture unosa vlastitog doprinosa. Brodogradilišta su pak u cijelosti ispunila obvezu smanjenja proizvodnih kapaciteta te se u cijelosti pridržavaju dogovorenih ograničenja u godišnjoj proizvodnji.

"U ovom trenutku brodogradilišta nisu u stanju održivo poslovati bez državne potpore", rekao je Radoš i dodao da je najteže Brodosplitu koji kao najveće brodogradilište mora ugovoriti i najviše poslova. Kao pozitivan primjer Radoš je izdvojio 3. maj koji je uspio zaposliti kapacitete do 2017. godine.

Brodosplit u knjizi narudžbi ima 17 plovnih objekata ukupne vrijednosti 285 milijuna američkih dolara, te 77 milijuna dolara poslova u izvanbrodograđevnoj industriji.

U knjizi narudžbi 3. maja je 13 objekata ukupne vrijednosti oko 22 milijuna dolara, dok je u Brodotrogirovoj knjizi narudžbi šest objekata ukupne vrijednosti 169 milijuna dolara.

U razgovoru za Poslovni dnevnik Radoš je naglasio da bi bilo nerealno očekivati, s obzirom da je od privatizacije proteklo tek dvije godine, da su brodogradilišta sposobna samostalno održivo poslovati. "Osim toga, razdoblje restrukturiranja traje pet godina i zato država dodatno sudjeluje u troškovima restrukturiranja", dodao je Radoš. Mogućnost apliciranja na natječaje EU brodogradilišta će imati tek nakon što prođe 10 godina od završetka restrukturiranja.