Allianzovo "Izvješće o globalnom bogatstvu" detaljno analizira imovinu i dugove kućanstava u više od 50 zemalja diljem svijeta.

U prosjeku je Hrvat lani imao bruto financijsku imovinu od 14.924 eura, a obveze u visini od 4.363 eura.

Prošle je godine neto financijska imovina u Hrvatskoj porasla za samo 3,8 posto, što je njezin najslabiji rast u proteklih sedam godina. Prema istraživanju Allianza, nešto više od milijun hrvatskih građana pripada kategoriji srednje klase.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila je prošle godine za 4 posto, na što je nešto više od stope rasta od 3,3 posto zabilježene godinu dana ranije. Za tako dobar rezultat ponajviše su zaslužni osiguranje i mirovine, koji čine četvrtinu ukupne financijske imovine i koji su ostvarili rast od 6,1 posto; to je, međutim, najslabiji rast u proteklih sedam godina, napominje se u izvješću.

Bankovni depoziti čine više od polovine portfelja, a porasli su 4,4 posto, što je najviši njihov rast u zadnjih sedam godina. S druge strane, prošle su godine vrijednosni papiri zabilježili razočaravajuće nisku stopu rasta - tek 0,5 posto.

Rast obveza iznosio je 4,6 posto, što je potvrda daljnje normalizacije nakon godina tijekom kojih su hrvatska kućanstva smanjivala svoj dug: u razdoblju između 2011. i 2016. godine njihov je dug pao za 10 posto. Omjer zaduženosti kućanstava na kraju prošle godine iznosio je 35,3 posto, što je oko sedam postotnih bodova niže od rekordno visokog duga iz 2010. godine, kaže se dalje u izvješću.

Globalna bruto financijska imovina kućanstava smanjena je lani za 0,1 posto, odnosno ostala je gotovo nepromijenjena, na 172,5 bilijuna eura.

Po bruto imovini najbogatiji su lani bili Švicarci, s u prosjeku 266.320 eura financijske imovine, što je 0,9 posto manje nego preklani. Slijedi SAD, s prosječno 227.360 eura bruto financijske imovine po glavi stanovnika ili 0,9 psoto manje nego lani, te Danska, sa 156.320 eura ili 0,5 psoto više.

Bruto financijska imovina kućanstava u istočnoj Europi 2018. godine skočila je za 8 posto, što je prvi puta od 2011. godine da je ta regija rasla brže od dvije ostale regije u razvoju, Latinske Amerike (plus 7,1 posto) i Azije bez Japana (minus 0,9 posto). Takav snažan rast, međutim, rezultat je ponajviše brzog rasta u zemljama nečlanicama Europske unije, poput Turske i Rusije.

Obveze kućanstava prošle su godine na globalnoj razini skočile za 5,7 posto, što je tek nešto manje od 6 posto zabilježenih godinu dana ranije, ali i puno više od dugoročne prosječne godišnje stope rasta od 3,6 posto.

Globalni omjer zaduženosti (obveze kao postotak BDP-a), međutim, ostao je stabilan, na 65,1 posto, i to zahvaljujući još uvijek snažnom ekonomskom rastu. U tom je pogledu većina regija zabilježila slične rezultate. U istočnoj Europi omjer zaduženosti čak se nije puno promijenio od financijske krize, što je u izrazitoj suprotnosti od situacije u Aziji (ne uključujući Japan), gdje je omjer zaduženosti porastao za više od 20 postotnih bodova u posljednjem desetljeću, zamjećuju u Allianzu.

Zbog snažnog rasta obveza, neto financijska imovina, tj. razlika između bruto financijske imovine i duga, na globalnoj je razini na kraju 2018. godine pala za 1,9 posto na 129,8 bilijuna eura. Zemlje u razvoju zabilježile su posebno veliki pad: neto financijska imovina pala je za 5,7 posto (industrijalizirane zemlje: -1,1 posto); s druge strane, istočna Europa ostvarila je rast od 6,6 posto.

Na listi najbogatijih zemalja po neto financijskoj imovini nalazi se SAD, s prosječnih 184. 410 eura po glavi stanovnika, druga je Švicarska (173.840 eura), a treći Singapur (100.370).

Bogatstvo srednje klase stagnira po prvi put u zadnjih 10 godina

Po prvi puta u više od jednog desetljeća srednja klasa po globalnom bogatstvu nije bilježila rast, budući da je na kraju 2018. godine približno 1,040 milijardi ljudi (među njima je i više od milijun Hrvata) pripadalo kategoriji srednje klase po globalnom bogatstvu a što je više-manje isti broj ljudi kao i godinu dana ranije, konstatira se u izvješću.

S obzirom na pad imovine u Kini za 3,4 posto, to i nije veliko iznenađenje. Naime, dosad je rast globalne srednje klase uglavnom ovisio o Kinezima: gotovo polovina članova te klase govori kineski, baš kao i 25 posto više klase.

„Još uvijek postoje brojne prilike za globalni prosperitet", istaknuo je Arne Holzhausen, suautor izvješća. „Kada bi ostale gusto naseljene zemlje, poput Brazila, Rusije Indonezije i naročito Indije, imale razinu i raspodjelu bogatstva usporedive s onima u Kini, srednja klasa po globalnom bogatstvu porasla bi za oko 350 milijuna ljudi, a viša klasa za oko 200 milijuna ljudi. I globalna bi raspodjela bogatstva bila ujednačenija: na kraju 2018. godine najbogatijih 10 posto svjetske populacije posjedovalo je otprilike 82 posto ukupne neto financijske imovine. Upitna globalizacija i slobodna trgovina trenutno lišavaju milijune ljudi diljem svijeta njihovih prilika za napredovanje", ustvrdio je.