Oročite li danas 10.000 eura na godinu dana u nekoj od domaćih banaka, od kamate ćete zaraditi 136 eura. Prije nepune tri godine za isti iznos oročen na godinu dana dobili biste nešto više od 300 eura. Za isti iznos oročenja u kunama za godinu dana dignut ćete oko 1800 kuna ili gotovo dvostruko više nego na štednju u eurima.

U nekim bankama kamate na oročene eure već su pale ispod jedan posto, no bankari nas uvjeravaju kako ozbiljnijeg rezanja kamata više neće biti, ali vrlo teško da će kamate i porasti. Naime, depoziti su bankama postali opterećenje - kako bi ostale profitabilne, banke moraju vratiti depozite na tržište kroz kredite s višom kamatom, no stagnira potražnja za njima, kako građana, tako i poduzeća.

Na umu treba imati i činjenicu da Europska centralna banka u financijski sustav eurozone ovog trenutka upumpava goleme količine eura kako bi potaknula kreditiranje. Zbog te politike kamate na štednju u eurima u zapadnoj Europi su daleko niže nego u Hrvatskoj. Neke banke u Njemačkoj, poput Comerzbanka, uvele su takozvane ′negativne kamate na štednju′.

Nećemo plaćati bankama za ′čuvanje novca′

To zapravo znači da klijenti plaćaju banci kako bi im ona držala novac na računu. Srećom, nijedna od banaka koje je tportal anketirao ne razmišlja o tako drastičnom potezu niti su negativne kamate u Hrvatskoj moguće zbog odredbi u Zakonu o obveznim odnosima koji nije predvidio takvu opciju.

′Bez obzira na kretanja kamata na tržištu zadnjih nekoliko mjeseci i drastičan pad kamatnih stopa na kredite, što posljedično dovodi do smanjenja i kamatnih stopa na depozite, smatramo da negativne kamate nikako nisu opcija jer se uvođenjem negativnih kamatnih stopa na depozite gubi osnovni postulat bankarskog posla′, poručili su za tportal iz Kentbanka.

Evo što nudi tržište

Od šest banaka koje su odgovorile na upit tportala do završetka teksta, najvišu kamatu na 10.000 eura oročenih na godinu dana nudi Kentbank (1,55 posto), a slijede je Erste, Hypo i HPB.

Na iznos od 75.000 kuna oročenih na godinu dana najbolji je izbor Hypo s 2,8 posto kamate, a vrlo blizu je i konkurencija: Kentbank s 2,75 posto, Erste s 2,65 posto i HPB s 2,55 posto. Na kraju godine, od svih iznosa potrebno je odbiti i stopu poreza od 12 posto na štednju u banci, a kako se njoj dodaje i prirez, stvarni iznos oporezivanja dobiti od štednje je nešto viši. Podsjetimo, porez na štednju uveden je prije dvije godine.



Gdje su Hrvati uložili svoj novac?

Hrvatski građani pod oročenjem imaju oko 140 milijardi kuna. Dodatnih 30 milijardi kuna nalazi se na tekućim i žiroračunima. Taj iznos u proteklih godinu dana porastao je za oko pet milijardi kuna, što sugerira da građani radije drže keš nego da oročavaju novac uz ne baš atraktivnu kamatnu stopu.

Više od 58 milijardi kuna Hrvati imaju i u dionicama. Prosječna zarada uz uračunate dividende za deset dionica iz sastava indeksa Crobex 10 lani je iznosila 3,1 posto. Gotovo sedam milijardi kuna štednje nalazi se na računima investicijskih fondova - bolji od njih lani su svojim klijentima zaradili između pet i deset posto zarade dok su oni manje sretni izgubili i do 20 posto.

Oko šest i pol milijardi kuna ima i u stambenim štedionicama koje godišnje, zahvaljujući državnim poticajima, ostvare prinos od oko četiri posto. Tek nešto više od 3,7 milijardi kuna uloženo je u dobrovoljnu mirovinsku štednju, a država na iznose štednje do 5000 kuna uplaćuje poticaj od 750 kuna godišnje.