Reorganizacija znanstvene zajednice te njezino povezivanje s gospodarstvom kao i ulaganje u edukaciju upravljačkih struktura uz povećano ulaganje u znanost preduvjeti su bez kojih u Hrvatskoj nije moguć gospodarski rast, složili su se sudionici gospodarsko-znanstvenog foruma "Razvoj gospodarstva baziranog na znanosti i novim tehnologijama" održanog u srijedu u organizaciji Hrvatsko-izraelskoga poslovnoga kluba i izraelskog veleposlanstva. Upravo primjer Izraela pokazuje golemu ulogu znanosti i tehnologija u izgradnji moderne ekonomije. Istaknuvši da je to dobra prilika za izmjenu iskustava i znanja potrebnih da se ostvari rast u Hrvatskoj, skup je otvorio izraelski veleposlanik Yosef Amrani. Impresivne podatke o gospodarskom proboju Izraela iznio je Yitzhak Apeloig, predsjednik Techniona, izraelskog instituta za tehnologiju.

Ulagački raj
"Zahvaljujući strategiji započetoj sedamdesetih godina da se ekonomija bazirana na poljoprivredi preorijentira na visoku tehnologiju i primjenu znanja, Izrael je danas najbrže rastuća ekonomija zapadnog svijeta, s visokim udjelom visokoobrazovanih ljudi i vrhunskim sveučilištima. Iako se moglo očekivati da je Izrael zbog svoje sigurnosne situacije orijentiran na vojnu tehnologiju, zanimljivo je da zapravo najveći dio ulaganja otpada na civilni sektor, mobilne komunikacije, IT tehnologiju i medicinsku opremu. Ulagači k nama dolaze zbog znanja, a kad jednom dođu redovito se vraćaju", ističe Apeloig. Kad su u pitanju ulaganja države u znanost, ministar obrazovanja i znanosti Radovan Fuchs smatra da Hrvatska mora definirati najviše dva područja na koja će se fokusirati investicije. Priznaje da su ulaganja u znanost u Hrvatskoj premala, no osim države premalo ulaže i privatni sektor koji je posebno podbacio u krizi. Drastično neznanje o upravljanju sustavima najveći je problem hrvatskoga gospodarstva, smatra Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije te predsjednik udruge Hrvatski izvoznici. Matko Bolanča, čelnik Plive, koja gotovo tri godine posluje u sastavu izraelske Teve, istaknuo je da je upravo visoka razina znanja presudila u navedenoj akviziciji. "U Plivi godišnje nastaje 30 novih proizvoda temeljenih na znanju zaposlenika u koje se mnogo ulaže, stoga smo od Teve i dobili priliku da krenemo s ulaganjem u novu tvornicu u Hrvatskoj", kaže Bolanča te dodaje, doduše, da je suradnja Plive sa znanstvenim sustavom u Hrvatskoj zanemariva.

Vlastite snage
Osim ulaganja u znanost i akademsku zajednicu koja je povezana s gospodarstvom, Izraelu je, kaže Y. Apeloiga, pomoglo useljavanje visokoobrazovanih ljudi iz zemalja bivšeg SSSR-a, ali i embargo na prodaju oružja za Bliski istok 1967., koji je Izraelce natjerao da se oslone na vlastite snage. Predsjednik Techniona navodi i neke od inovacija koje su danas u širokoj primjeni, a nastale su u Izraelu, poput mobitela, USB "sticka" ili MSN-a.

Zašto su uspješni
Prvi iza SAD-a po broju tvrtki na NASDAQ-u
Popevši se na 15. mjesto svjetske ljestvice po konkurentnosti, Izrael ima više od 3000 visokotehnoloških kompanija, od čega je oko 1500 "start up" kompanija. Čak 71 izraelska kompanija izlistana je na NASDAQ-u, više od Kanade, Velike Britanije, Hong Konga, Francuske. Od 2000. godine 850 izraelskih tvrtki bilo je meta preuzimanja stranih kompanija, a ukupna vrijednost tih akvizicija je oko 43 mlrd. dolara. Izrael u znanost ulaže 4,7 posto BDP-a za razliku od Hrvatske koja je na oko 0,7 posto, uz znatno niži BDP po stanovniku.