Plasmani banaka u Hrvatskoj poduzećima rastu, dok se istodobno bilježi pad kredita stanovništvu na godišnjoj razini isključi li se utjecaj tečaja, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) objavljeni u najnovijem Biltenu. Plasmani banaka nebankarskom sektoru u lipnju su se neznatno smanjili, a u srpnju su porasli za 4,9 milijardi kuna ili 1,9 posto, te su ukupno iznosili 239,5 milijardi kuna. To nominalno povećanje plasmana uglavnom je bilo rezultat slabljenja kune prema euru i posebice prema švicarskom franku, pa je mjesečni rast u srpnju, kad se isključi taj utjecaj, iznosio 0,6 posto, navode HNB-ovi analitičari.

Na godišnjoj razini, plasmani banaka privatnom sektoru porasli su za 7,9 posto ili za 3,8 posto isključi li se utjecaj tečaja. Promatra li se struktura po sektorima, rast plasmana u srpnju gotovo se u potpunosti odnosio na poduzeća. Ti su plasmani zabilježili godišnji rast od 6,8 posto ako se isključi utjecaj tečaja. S druge strane, oslabljena potražnja stanovništva za novim zaduženjima i dalje nepovoljno utječe na kreditiranje tog sektora, stoga se na godišnjoj razini bilježi pad plasmana stanovništvu od 0,9 posto, bez utjecaja tečaja.

Prema podacima HNB-a, ukupni krediti stanovništvu na kraju srpnja iznosili su 130,4 milijarde kuna, u čemu je udjel stambenih kredita 45,5 posto ili 60,6 milijardi kuna. Država je početkom srpnja sredstvima od izdanja euroobveznica otplatila znatan dio kratkoročnih deviznih kredita. Sredstva prikupljena izdavanjem dviju obveznica na domaćem tržištu (kunske u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna i obveznice uz valutnu klauzulu u iznosu od 600 milijuna eura) država je položila kod HNB-a. Zbog takvih kretanja neto plasmani državi na kraju srpnja bili su pet milijardi kuna niži nego na kraju lipnja. No, na godišnjoj razini i dalje se bilježi snažan rast (52 posto), navodi se u Biltenu HNB-a.

Na kraju, istaknimo da rast kredita poduzećima tijekom prošle i ove godine ostaje značajan, a analitičari očekuju nastavak takvog trenda do kraja ove i tijekom 2012. godine. Razloge za to vide prvenstveno u daljnjem otežanom pristupu alternativnim izvorima financiranja (primjerice, izravno zaduženje u inozemstvu i zaduživanje na domaćem tržištu kapitala). Upozoravaju i na problem nelikvidnosti u domaćem gospodarstvu, kao i da dinamiziranje investicijskog ciklusa pred ulazak u EU ukazuje na zadržavanje naglašene potražnje za kreditima u segmentu poslovanja s poduzećima.