Mjesec dana pošto je pokrenuta likvidacija male Obrtničko-štedne banke, sve su glasnija upozorenja da kriza pogađa niz drugih malih banaka. Davor Holjevac, viceguverner HNB-a, kaže da podaci o poslovanju u 2010. pokazuju kako desetak manjih banaka stalno stvara gubitke ili su im rezerve na rubu dopuštenih granica. Njihov udio u ukupnoj imovini banaka nije veći od 4 do 5 posto i sve dok ispunjavaju minimalne zakonske kriterije HNB im neće zagorčavati život. No Holjevac upozorava vlasnike malih banaka da razmisle o racionalizaciji.

Neki oblik udruživanja apsolutno je potreban, u nas u 32 banke postoje 32 IT centra, 32 revizije, 32 compliance officera... Neke banke imaju stalni operativni gubitak i njihovim hi vlasnicima bilo korisno da se spoje ili potraže strateškog partnera, kazao je Holjevac. Povrat na kapital kod malih banaka iznosi mizernih 0,2 posto (u velikih je oko 8 posto), a nezavisni analitičar Damir Novotny procjenjuje da je to pozicija ni za živjeti ni za umrijeti. Zbog novih regulatornih obveza hladni je pogon jako skup, a čak i kad bi ga svladali, mali bankari ostali bi bez glavnog izvora zarade. Sve do prošle godine živjeli su na osnovi visokih kamata na štednju (i do 7 posto), no te novce oni više nemaju kome plasirati.

Neke bankarske grupacije iz Turske pokušavaju uskočiti na pozicije grčkih banaka i tako steći neki utjecaj na jugoistoku Europe, ali Novotny ne vidi ozbiljnije kupce na vidiku, čak ni Turke. Sadašnji vlasnici malih banaka rado bi ih se riješili, ali sigurno ne po cijeni koju su oni zamisliti, a to je od 3 do 5 puta veća vrijednost od kapitala. Mnogi bi trebali biti sretni dobiju li i vrijednost kapitala, kazao je Novotny.

Dobar poznavatelj domaće bankarske scene kaže da ne treba očekivati ni spajanja i udruživanja malih jer njihovi vlasnici još ne smatraju da je to potrebno. Možda bi ih na to ponukala dva-tri stečaja banaka, ali oni se zasad ne očekuju. Vlasnici malih banaka nisu financijski jaki, oni gledaju kako da iz banke izvuku, a ne da ulože kapital, precjenjuju svoje, podcjenjuju tuđe i zapravo nisu svjesni situacije u kojoj se nalaze, kaže on. Spajanja su potrebna, ali problem je što ih nema tko inicirati. Trebala bi to napraviti neka državna institucija, kaže bankarica Maja Šola.

Davor Holjevac navodi da HNB poštuje propise i sve dok banka ima 40 milijuna kuna jamstvenog kapitala i stopu adekvatnosti od 12 posto, zadovoljava kriterije za rad. Međutim, sam Holjevac vjeruje da će se banke koje raspolažu s manje od 2,5 milijarda kuna imovine - što je udio od 0,65 posto bankarske aktive - jako teško nositi sa sve težim uvjetima na tržištu. Takvih je dvadesetak. Investicija i novih projekata nema, a zbog propisa sve banke moraju uložiti u kadrove i informatiku kao da su velike, kaže Holjevac.

Načelno, i tvrtkama i građanima u interesu je da imamo što više banaka i da one raspolažu sa što većom imovinom. Pitanje je što mogu ponuditi banke koje nemaju depozitnu osnovicu te prate jedno ili dva regionalna poduzeća, komentira analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek koja, međutim, nije zadovoljna ni oligopolnom pozicijom velikih banaka. Natprosječna koncentracija velikih trn je u oku i Novotnyju jer u nas 6 velikih banaka drži 80 posto tržišta i diktiraju cijenu kapitala. Novotny kaže da je to dijelom krivnja i HNB-a koji veće banke ne prisiljava na smanjenje udjela.- Bez obzira na to banke bez 2 do 3 milijarde kuna imovine teško će preživjeti.

Kostićeva AIK banka iz Srbije prva bi mogla doći u RH
Viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže da središnja banka nije dobila nikakav službeni zahtjev za početak rada srpske banke i sve što znaju o toj inicijativi dolazi iz novina. Tko god nam se obrati, pažljivo ćemo razmotriti zahtjev i procijeniti sve relevantne informacije, kaže Novotny. Poslovni dnevnik doznaje da Srbi možda neće osnivati novu banku već bi preuzeli postojeću malu A štednu banku, koja se nije ni uspjela profilirati kao banka, a tek je nedavno dobila dopuštenje za rad.

Jesam za to da velike banke iz Srbije dođu na hrvatsko tržište jer je to važno za integraciju ekonomije, ali ne vidim previše smisla u osnivanju banke koja bi bila usmjerena na nacionalni segment kazao je Novotny. Vjeruje kako AIK banka u vlasništvu srbijanskog kralja šećera Miodraga Kostića ima najveće izglede probiti se u Hrvatsku.