Centar za investicije HGK u četvrtak je predstavio Katalog investicijskih projekata privatnih poduzetnika i lokalnih samouprava u svim hrvatskim županijama koji sadrži 108 projekata u različitim fazama pripremljenosti ukupne procijenjene vrijednosti 5,93 milijarde eura. U katalog nisu uvršteni projekti iza kojih stoje država ili državne tvrtke.

Baza ovih projekata koja se nalazi na web stranicama HGK može se pretraživati po županijama i sektorima, a investitori koji žele da i njihov projekt bude uvršten u bazu mogu se javiti HGK, koji će katalog dnevno ažurirati.

Pomoću ovog kataloga potencijalni se ulagači na jednom mjestu mogu informirati o mogućnostima ulaganja u pojedinoj županiji, a s druge strane, na ovaj način domaći poduzetnici mogu široj javnosti predstaviti svoje ideje i projekte.

Najviše projekata u bazi zasad imaju Ličko-senjska i Primorsko-goranska županija, svaka po 15, a slijede Grad Zagreb i Zagrebačka županija sa 12, te Istarska županija sa 11 projekata.

Promatrano po sektorima, najviše projekata odnosi se na turizam - ukupno 32 projekta procijenjene vrijednosti 2,77 milijardi eura.

Slijede obnovljivi izvori energije (16 projekata procijenjenih na blizu milijardu eura), te turistička infrastruktura (15 projekata procijenjenih na 1,6 milijardi eura). No, u nekim je slučajevima isti projekt svrstan u nekoliko različitih kategorija, primjerice i u energetske i u turističke projekte, poput projekta Termalnog kupališta Blato u Zagrebu vrijednog 50 milijuna eura.

Među turističkim projektima za koje se traže investitori su Žičara Sljeme (40 milijuna eura), luksuzni resort s marinom »Hrvatski san-Dubrovački biser» u Dubrovniku (920 milijuna eura), Zdravstveni i wellness centar Nin (60 milijuna eura), projekt Pašman rivijera (500 milijuna eura), kongresni centar u Zagrebu (50 milijuna eura), akvarij na starom gradskom kupalištu na Savi u Zagrebu (9 milijuna eura), regionalni sportsko-rekreacijski i turistički centar Platak (150 milijuna eura), Automotodrom Grobnik (9,66 milijuna eura) i drugi.

Tu je nadalje niz različitih drugih projekata gospodarskih zona, mini hidroelektrana, nekoliko projekata s područja poljoprivrede poput eko sela maslinovog ulja, mini mljekare, te poljoprivrednog centra, zatim izgradnja dva poslovna tornja u Zagrebu na križanju Zagrebačke avenije i Savske ceste (Imperium i Matrix) i mnogi drugi.

Podaci o projektima prikupljeni su putem županijskih komora, a prema riječima direktorice Centra za investicije Silve Stipić Kobali, uz ove javno dostupne informacije o projektima koji su uglavnom višoj fazi pripremljenosti, Centar za investicije ima i podatke o još oko 200 projekata koji nisu dovoljno pripremljeni za prezentaciju potencijalnim ulagačima ili će kandidirati za sredstva iz EU fondova.