Grčka i njezini međunarodni kreditori postigli su u utorak više milijardi eura vrijedan sporazum o paketu pomoći toj zemlji, nakon maratonskih pregovora tijekom noći, čime jačaju nade da će ta pomoć biti distribuirana na vrijeme kako bi Grčka u idućim danima otplatila dugove koji dospijevaju na naplatu.

Nakon 23-satnog zasjedanja koje je počelo u ponedjeljak poslije podne, iscrpljeni grčki dužnosnici pojavili su se u hotelu u središtu Atene te najavili da su dvije strane dogovorile detalje sporazuma te da je ostalo nekoliko manjih pitanja koje još treba dogovoriti.

"Konačno imamo bijeli dim. Postignut je sporazum. Neki manji detalji upravo se raspravljaju", rekao je dužnosnik grčkog ministarstva financija.

Očekuje se da će sporazum biti vrijedan do 86 milijardi eura, u obliku novih zajmova za dugovima prezaduženu Grčku, no dužnosnik nije potvrdio taj iznos.

Grčki dužnosnici azali su da bi sporazum mogao biti ratificiran u parlamentu u srijedu ili četvrtak, a ministri financija eurozone mogli bi o njemu odlučivati u petak. To bi otvorilo put za isplate pomoći do 20. kolovoza kada dolazi na naplatu dug od 3,3 milijarde eura Europskoj središnjoj banci (ECB).

Pregovori između Grčke i kreditora - ECB-a, MMF-a i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) - započeli su 20. srpnja, tjedan dana nakon što su se čelnici eurozone, nakon cijelonoćnog samita dogovorili stroge uvjete za početak pregovora s Grčkom o trećem spašavanju te zemlje od bankrota i njezinom ostanku u monetarnoj uniji.

Tijekom noćašnjih pregovora obje strane dogovorile su konačne fiskalne ciljeve koji bi trebali pratiti napore za spriječavanjem grčkog bankrota, pri čemu će Grčka morati od 2016. ostvarivati primarne proračunske suficite (nisu uključena plaćanja kamata) i to u toj godini od 0,5 posto te u 2017. od 1,75 posto, a u 2018. od 3,5 posto. Ove godine, pak, Grčka mora ostvariti primarni proračunski deficit od 0,25 posto BDP-a.

Još nije jasno kakvo je rješenje dogovoreno u vezi velikih nenaplativih zajmova u bankarskom sektoru Grčke. To je bio jedan od glavnih prijepora u pregovorima pri čemu se Atena zalagala za uspostavu loše banke koja bi preuzela problematične zajmove, dok su kreditori željeli da oni budu prodani fondovima.

Dužnosnici su se također raspravljali i oko toga kako utemeljiti fond koji bi obuhvaćao državnu imovinu Grčke, a bio bi dizajniran sa svrhom da se prikupi 50 milijardi eura od privatizacije, od čega bi se tri četvrtine iskoristilo za dokapitalizaciju banaka i smanjivanje duga.

Obje strane, po izvoru iz grčkog ministarstva financija, dogovorila su deregulaciju grčkog tržišta prirodnog plina.