Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je danas kako Vlada rebalansom proračuna za ovu godinu, među ostalim, rashode proračuna planira smanjiti uštedom 500-tinjak milijuna kuna za dodatke na plaće javnih i državnih službenika te je najavio da će se detalji o tome znati za par dana, nakon što se o tome donese odluka unutar Vlade, ali i u pregovorima s Europskom komisijom.

Gostujući u emisiji "A sada Vlada" Hrvatskog radija, Grčić je podsjetio da je plan Vlada da se ovogodišnji proračunski deficit 'skine' za približno 7,7 milijardi kuna, i to oko polovice tog iznosa korekcijama na prihodnoj, a polovica na rashodnoj strani proračuna.

Na prihodnoj strani, ponovio je, planirano je prenošenje dijela novca iz drugom u prvi mirovinski stup za obveznike s benificiranim radnim stažom, potom povlačenje dijela dobiti javnih poduzeća, povećanje nekih koncesnina u koncesijskim projektima itd.

Na rashodnoj pak strani treba naći uštede od oko 3,6 milijarde kuna, rekao je Grčić te dodao kako je ova Vlada u dvije godine mandata "već puno toga uštedjela i da je prostor za uštede jako mali".

No, naglasio je, tih 3,6 milijardi kuna trebamo naći, a plan je da se od tog iznosa svega 500 milijuna kuna uštedi na dodacima na plaće, dakle da se ne dira u plaće, već samo dodatke na plaće.

"Koji su to dodaci ostavite to nama u Vladi da još vidimo ovih dana, pa i u pregovorima s Europskom komisijom koji će teći paralelno, jer moramo sve uskladiti kako bi sve mjere koje donosimo bile prihvatljive i s aspekta procedure prekomjernog deficita", rekao je Grčić odgovarajući na upit o navodima u jednim dnevnim novinama da se predviđa smanjenje dodatka na radni staž (sa 0,5 na 0,3 posto po godini staža) za javne i državne službenike i namještenike koji primaju plaće iz proračuna.

Planirano je i smanjenje materijalnih rashoda, dijelom će se rezati i troškovi za kapitalna ulaganja, za 500 do 600 milijuna kuna, za koliko bi se smanjile i subvencija, odnosno razne dotacije iz proračuna neefikasnim sektorima.

Istaknuo je i kako ne bi bilo dobro da se konsolidacija bazira samo na prihodnoj strani, jer to ne bi bilo prihvatljivo niti za EK te da je siguran kako je Vladin model "pola-pola" prihvatljiviji.

Na upit da li će povlačenje sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup dobiti odobrenje EK, Grčić je kazao da ostaje pitanje hoće li EK, s obzirom na slične primjere iz Europe, priznati te prihode.

"O tome ćemo također ovih dana pregovarati, ali hrvatska situacija je bitno drugačija, jer mi ne diramo u sustav, održavamo drugi stup praktički bez diranja u njega, ali samo jednu kategoriju osiguranika prebacujemo, jer se i njima, zbog kraćeg radnog staža i bržeg odlaska u mirovinu te nedostatne štednje, više isplati da mirovinu primaju samo iz prvog, a ne iz prvog i drugog stupa. To smo vrlo jasno izračunali i tu uopće nema dileme", izjavio je Grčić.

Komisija vrlo oprezno pristupa tome, jer se radi o jednokratnim dotocima prihoda u proračun, pa se pitaju što kada se taj izvor iscrpi. Za to, kaže Grčić, moramo naći rješenje, jer Vlada u prve dvije godine planira dotok iz prijenosa, a da u trećoj godini "imamo vrlo jasan model kompenzacije tih prihoda kroz neke druge instrumente, o čemu ćemo također s njima pregovarati".

Osvrnuvši se na najavljeni susret predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca s europskim povjerenikom za financije Ollijem Rehnom na kojem će poslodavci iznijeti svoje prijedloge za smanjenje deficita, koji podrazumjevaju više rezanje na rashodovnoj strani, Grčič je kazao kako smatra da je ipak "najrealnija ova kombinirana opcija Vlade".

Pitanje je je li pametno proračun rezati smanjenjem rashoda za 7,5 milijardi kuna, jer taj iznos predstavlja 2,3 posto BDP-a i time bi Hrvatska automatski rezala granu na kojoj sjedi. Tada nema gospodarskog rasta, dapače bit će puno veći gospodarski pad nego što je bio u 2013., jer takav rez rashoda smanjuje i prihodnu stranu proračuna, povećava deficit i to nije rješenje za Hrvatsku.

"Moramo naći balans između prihodne i rashodne strane, zadovoljiti kriterije EDP procedure, a istodobno voditi računa da ti rezovi na rashodnoj strani ne pogode bitno agregatnu potražnju, koja određuje gospodarski rast i time se trenutno bavimo", rekao je Grčić.