Na mjesečnoj razini, prema privremenim sezonski i kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, indeks obujma građevinskih radova u srpnju bio je veći za 3,3 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Na godišnjoj je razini, u srpnju ove prema srpnju prošle godine, obujam radova izvedenih na zgradama povećan za 15,7 posto, dok je na ostalim građevinama manji za 3,1 posto.

Službena statistika u ostale građevine ubraja one koje nisu zgrade, poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana, sportskih terena i sl.

Podaci DZS-a pokazuju i da je u srpnju ove godine 56 posto radnih sati na gradilištima odrađeno na novogradnji, a 44 posto na rekonstrukcijama, popravcima i održavanjima.

Pritom je na zgradama odrađeno 51,1 posto radnih sati građevinara, a na ostalim građevinama 48,9 posto.

Po podacima DZS-a, u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje građevinska je aktivnost porasla za 4,1 posto.

Pritom su radovi na zgradama povećani za 11,7 posto, dok je obujam radova na ostalim građevinama smanjen za 6,0 posto.

Relativno visok rast građevinske aktivnosti uz njeno dinamiziranje upućuje na to da se postupno ostvaruju učinci snažnog rasta broja izdanih građevinskih dozvola u prethodnom razdoblju, osobito od travnja 2016. do rujna 2017. godine, kada su bilježene dvoznamenkaste godišnje stope rasta, ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Smatraju da podaci o kretanju obujma građevinske aktivnosti potvrđuju pozitivne pomake u građevinarstvu u ovoj godini obilježene rastom vrijednosti izvršenih radova, porastom broja zaposlenih i rastom bruto dodane vrijednosti, uz naznaku smanjivanja strukturne neusklađenosti između rasta aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji.

Dodaju da rast vrijednosti novih narudžbi, uz prethodno visok rast broja izdanih građevinskih dozvola, sugerira moguć nastavak rasta obujma građevinskih radova, koji će i dalje biti sputavan nedostatkom radnika potrebnih struka i kvalifikacija.

U HGK-u napominju da građevinska aktivnost raste i u Europskoj uniji, gdje je u srpnju ove godine na godišnjoj razini povećana za 3,9 posto, uz rast radova na zgradama za 4,3 posto i radova na ostalim građevinama za 2,1 posto.

"Ohrabruje činjenica što u posljednjih pet mjeseci rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU-u, ali pritom treba imati na umu i činjenicu da dio sličnih zemalja ostvaruje znatno viši rast od Hrvatske i istodobno najviši rast u okviru EU-a (dvoznamenkast rast bilježe Mađarska, Slovenija, Poljska i Češka). Istodobno je unutar 17 zemalja za koje su trenutno dostupni podaci pad građevinske aktivnosti zabilježen samo u Rumunjskoj (-17,4 posto) i Španjolskoj (-4,1 posto)", kažu u Komori.