Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić kazao je da unatoč vrlo niskim prinosima na sve oblike financijske imovine, građani i dalje ulažu u tu imovinu, pa su tako prema podacima HNB-a za kolovoz depoziti kućanstava u bankama premašili 208 milijardi kuna, što je oko šest milijardi kuna više nego na kraju prošle godine.

Kako navodi Šošić, primjetna je promjena da građani sve manje oročavaju depozite, a u većoj mjeri ostavljaju novac na tekućim i štednim računima. Prije dva mjeseca su depoziti koji nisu oročeni tako po prvi puta premašili iznose oročenih depozita. Oročeni depoziti su naime pali ispod sto milijardi kuna, dok su tako depoziti koji nisu oročeni za 10 milijardi kuna veći, navodi Šošić.

Prema podacima od sredine ove godine, ukupna financijska imovina dosegla je oko 487 milijardi kuna, što je 14 milijardi kuna više no na kraju prošle godine, a najviše rastu ulozi u mirovinske fondove, značajno je ulaganje i u dionice i investicijske fondove, dok se uloga tradicionalnih depozita postupno smanjuje, što je povezano sa smanjenjem kamatnih stopa, kaže Šošić te dodaje da jača i tradicionalna orijentacija hrvatskih građana u smislu štednje ulaganjima u nekretnine.

Kako ističe i direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić, depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, no zadnjih je godina vidljivo smanjenje njihova udjela. Prema podacima za 2017. godinu, depoziti i valute su tako činili 50,7 posto financijske imovine, a danas je to ispod 50 posto.

Kada je riječ o padajućem trendu vrijednosti oročenih depozita, Savić kao osnovni razlog promjene preferencije stanovništva prema likvidnijim oblicima depozita navodi povijesno niske kamatne stope koje su, osobito kod oročene štednje, postale destimulativne.

Istrijan u prosjeku ima više od 72,5 tisuća kuna depozita u banci

Kada je riječ o regionalnoj odnosno županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama, očekivano prednjači Grad Zagreb,a slijede priobalne županije.

U Zagrebu je tako u lipnju ove godine vrijednost depozita iznosila 55,7 milijardi kuna, oko 1,8 milijardi kuna više no u istom lanjskom dobu, pri čemu je udio u ukupnoj vrijednosti depozita iznosio 28 posto. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s vrijednošću depozita krajem lipnja od 24,8 milijardi kuna, Primorsko-goranska (19,05 milijardi kuna), Istarska (15,2 milijarde kuna)...

S druge strane, jedino je Zagrebačka županija na godišnjoj razini zabilježila pad vrijednosti depozita, gotovo pet posto, dok je najviši rast, od 10,8 posto, ostvarila Osječko-baranjska županija, na 8,5 milijardi kuna.

Kada se pak ukupna vrijednost depozita kućanstava podijeli s brojem stanovnika pojedine županije, tu s nešto više od 72,5 tisuća kuna po stanovniku prednjači Istarska županija, s nešto više od 69 tisuća slijedi Grad Zagreb, po stanovniku u Primorsko-goranskoj županiji to je iznosilo 67 tisuća kuna, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nekih 150 kuna manje, odnosno 66.867 kuna.

Član Uprave Wustenrot stambene štedionice Ivan Ostojić ima osjećaj da se događa "paradoks štednje", u smislu da što su kamate na štednju niže, građani više štede. Smatra da je to povezano s očekivanjem građana da će u dogledno vrijeme uslijediti recesija, pa stoga pripremaju "zalihe".

Dajana Barbić s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kaže da sva relevantna istraživanja upućuju na to da u Hrvatskoj imamo relativno financijski nepismene građane.

Naime, na ljestvici od 22 boda Hrvati ih u prosjeku imaju oko 11,5, što nas svrstava u zemlje s niskom do umjerenom razinom financijske pismenosti, kaže Barbić te dodaje da je to svakako jedan od faktora koji utječe i na njihovo financijsko ponašanje, pa i na način na koji raspolažu štednjom.

HUB: Potraga za alternativnim prigodama za ulaganje

U povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da su hrvatske štediše i banke visoko likvidni, a kako niske kamatne stope potiču potragu za alternativnim prigodama za ulaganje.

Kada bi se za to stvorili uvjeti, kažu u HUB-u, dio štednje mogao bi biti usmjeren i na projekte s malo većim prinosom od prevladavajućeg na tržištu, a koje bi mogla ponuditi država, što bi uključivalo i privatizaciju putem IPO-a.