Od 897.833 zaposlena u pravnim osobama koji su u ožujku 2015. radili između 160 i 200 plaćenih sati najviše njih, 11,3 posto, primilo je plaću u rasponu od 2.501 do 3.100 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku.

Plaću približnu prosječnoj, između 5.501 i 6.000 kuna, primilo je 8 posto zaposlenih, dok je u najnižem razredu, s neto plaćom do 2.500 kuna, bilo je 5,4 posto zaposlenih. U najvišem platnom razredu, s plaćom višom od 10.001 kunu, bilo je 6,6 posto zaposlenih.

Relativno niske neto plaće, do 3.100 kuna, primilo je 16,7 posto zaposlenih. Ta razina plaće karakteristična je za djelatnosti proizvodnje odjeće (čak 64,6 posto zaposlenih u toj djelatnosti imalo je plaću nižu od 3.100 kuna), zaštitne i istražne djelatnosti (63,4 posto zaposlenih) te proizvodnju kože i srodnih proizvoda (52 posto zaposlenih u toj djelatnosti), pojašnjavaju u HGK.

S druge strane, relativno visoke plaće, iznad 8. 000 kuna, primalo je 13,1 posto ukupno zaposlenih, a bile su koncentrirane u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (63,6 posto zaposlenih u toj djelatnosti), telekomunikacijama (59,3 posto zaposlenih), zračnom prijevozu (52,2 posto zaposlenih) te u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (42,6 posto zaposlenih u toj djelatnosti).

U odnosu na 2014. godinu najviše su smanjeni udjeli radnika s najnižim primanjima (onih s primanjima do 2.500 kuna za 2,3 postotna boda te onih s primanjima između 4.001 i 4.500 kuna za 0,4 postotna boda), dok je istodobno najviše povećan udjel zaposlenih koji su primili plaće između 6.001 i 6.500 kuna (za 0,8 postotnih bodova) i onih s neto plaćom višom od 10.001 kune (za 0,4 postotnih bodova).

Indikativno je da je udio radnika u najbrojnijem razredu, koji obuhvaća neto plaće od 2.501 do 3.100 kuna, u 2014. i 2015. zadržan na istoj razini od 11,3 posto ukupno zaposlenih, ističu u HGK.

Pomaci u strukturi neto plaća prema njihovoj visini bili su i očekivani i rezultat su, s jedne strane, rasta prosječne neto plaće za 3,2 posto u 2015. godini te, s druge strane, promjena u oporezivanju dohotka koje su stupile na snagu od početka prošle godine. Izgleda da su u takvim okolnostima nešto povoljnije prošli zaposlenici s neto plaćom između šest i sedam tisuća kuna čiji je udio povećan za 1,1 postotni bod u odnosu na situaciju u 2014. godini.

Zabrinjava nastavak pada broja zaposlenih koji su primili plaću (7,5 tisuća ili 0,8 posto manje nego u ožujku 2014. godine), što pokazuje nedostatan tempo gospodarskog oporavka i, stoga, nastavak teške situacije na tržištu rada, kažu u komori i dodaju kako se i u ovoj godini, pri nešto blažem rastu neto plaće, očekuje nastavak pomaka u strukturi zaposlenih prema visini plaće, koji obilježava smanjenje udjela zaposlenih s najnižim primanjima uz povećanje udjela zaposlenih s višim primanjima.