Gospodarski pad u eurozoni produbio se u siječnju, odražavajući teške posljedice mjera suzbijanja koronavirusa u dominantnom uslužnom sektoru, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje londonske tvrtke Markit.

Indeks menaždera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u siječnju za 1,3 boda u odnosu na prosinac, kliznuvši na 47,8 bodova, izvijestio je Markit, podigavši prvu procjenu njegove vrijednosti za 0,3 boda.

Vrijednosti niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti, a one više njihov rast.

Brojevi oboljelih od koronavirusa ponovno su u velikom porastu, a vlade diljem kontinenta obnovile su stroge mjere blokade, zatvorivši kulturne, ugostiteljske i objekte ze rekreaciju.

"Početak 2021. godine bio je očekivano težak za gospodarstvo eurozone budući da je poslovna aktivnost, posebno u uslužnom sektoru, i dalje trpjela negativne posljedice kotinuiranih nastojanja da se suzbije širenje covida 19", objašnjava glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

„S obzirom na sporo uvođenje cjepiva, fokus će biti na potrebi za održavanjem fiskalnih i monetarnih mjera potpora još neko vrijeme , posebno da se spriječi daljnje intenziviranje gubitaka zaposlenih u najteže pogođenim sektorima, poput ugostiteljstva, turizma, putovanja i maloprodaje", rekao je glavni ekonomist IHS Markita Chris Williamson.

Pad aktivnosti u uslužnom sektoru bio je snažniji nego u prosincu, dok je rast u industriji neznatno usporio.

Nove su narudžbe ponovo pale na početku 2021., odražavajući urušavanje potražnje unutar zone primjene zajedničke europske valute dok je ona inozemna porasla drugi mjesec zaredom.

Inflatorni su pritisci izrazito ojačali u siječnju, posebno u industriji, zbog snažnog rasta troškova inputa, povezanog sa zastojima u lancu opskrbe, primjećuju u Markitu.

Među velikim gospodarstvima obuhvaćenim istraživanjem rast aktivnosti bilježila je samo Njemačka.

Poslovni čelnici i dalje su optimistični u prognozama za idućih 12 mjeseci, polažući nade u uspješnu kampanju cijepljenja protiv covida 19.

Williamson pak predviđa da će mjere suzbijanja pandemije vjerojatno kočiti gospodarstva eurozone i u predstojećim mjesecima a možda i u drugom tromjesečju, "s obzirom na sporu distribuciju cjepiva".

"Zato će fokus biti na potrebi da se još neko vrijeme nastavi s poticajnom fiskalnom i monetarnom politikom, ponajprije da bi se spriječili još veći gubici radnih mjesta u najteže pogođenim sektorima, poput ugostiteljstva, turizma, putovanja i maloprodaje", zaključuje Williamson.