Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u studenom za 0,4 indeksna boda u odnosu na prethodni mjesec, spustivši se na najnižu razinu od rujna 2016. godine, od 52,7 bodova.

Time je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka podigla početnu procjenu njegove vrijednosti za 0,3 boda.

Posustajanje rasta "u bliskoj je korelaciji sa sličnim slabljenjem priljeva novih poslova na najnižu razinu u 27 mjeseci", primjećuju u Markitu.

"Proizvodnja i knjige narudžbi rastu najsporije u više od dvije godine, uz dodatne naznake širenja trenda usporavanja predvođenog proizvodnim sektorom i na sektor usluga", konstatira glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.

Njemačka je s najslabijim tempom rasta u gotovo četiri godine bila "centar usporavanja" dok je Italija s blagim padom aktivnosti potvrdila posljednje mjesto na ljestvici gospodarstava obuhvaćenih istraživanjem.

"Čini se da je rast otporniji u Francuskoj i Španjolskoj zahvaljujući ponajprije snažnim rezultatima uslužnog sektora", ističe Williamson.

Posustalo je i zapošljavanje, uz najslabiji tempo otvaranja novih radnih mjesta od početka prošle godine, što u Markitu povezuju sa smanjivanjem broja nerealiziranih narudžbi, posebno u Njemačkoj i Italiji.

Poslovni čelnici u eurozoni nisu pretjerano optimistični ni u pogledu predstojećeg razdoblja, te u Markitu bilježe najnižu razinu očekivanja u u studenom u gotovo četiri godine.

"Odgovori u anketi naglasili su sve izraženiji nepovoljni utjecaj brexita i zabrinutost zbog trgovinskog rata, posrnuli automobilski sektor i sve veću neizvjesnost vezano za ekonomske i političke izglede", objašnjava Williamson.

"Poslovni optimizam na najnižoj je razini od kraja 2014., nadovezujući se na rizike koji bi mogli prigušiti rast na prijelazu u 2019. godinu", zaključuje.