Po podacima DZS-a, u lipnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše su, za 4,9 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana, koje u strukturi potrošačkih cijena imaju udio od 4,9 posto.

Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje u strukturi potrošačkih cijena imaju udio od 16,4 posto, u lipnju su na godišnjoj razini porasle za 3,9 posto. Pritom izrazitiji rast bilježe cijene krutih goriva i to za 11,2 posto, odvoz smeća i otpada za 6,1 posto te plina za 5,9 posto, a što je posljedica povećanja cijena plina za kućanstva od 1. travnja ove godine.

Po podacima DZS-a, na godišnjoj su razini cijene u restoranima i hotelima porasle za 3,2 posto, cijene rekreacije i kulture za 1,4 posto, obrazovanja 1 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,1 posto, isto kao i cijene raznih dobara i usluga.

Istodobno su cijene odjeće i obuće pale 2,1 posto, zdravlja za 1,2 posto, a prijevoza i komunikacija za po 0,4 posto.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića, s najvećim udjelom u strukturi od 27,8 posto, pale su za 0,3 posto. Pritom najveći pad na godišnjoj razini bilježe cijene voća, za 11 posto, a pale su i cijene mesa, za 1,1 posto te povrća, za 0,7 posto.

Potrošačke su cijene u svibnju u odnosu na prethodni mjesec pale 0,3 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, najviše su u lipnju u odnosu na svibanj porasle cijene u restoranima i hotelima za 1,4 posto, te rekreacije i kulture za 0,5 posto.

Cijene raznih dobara i usluga, obrazovanja, zdravlja, i komunikacija na mjesečnoj su razini porasle 0,1 posto, dok su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva zadržale stabilnost.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje u lipnju su u odnosu na svibanj najviše pale cijene odjeće i obuće za 4,1 posto, cijene prijevoza za 1,2 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva za 0,9 posto, te cijene alkoholnih pića i duhana za 0,1 posto.

"Kumulativno, prosječna stopa inflacije potrošačkih cijena u prvoj polovini godine ostala je skromna, na razini od 0,7 posto s osjetno jačim doprinosom cijena energije. Doprinos usluga očekivano je veći od doprinosa dobara, što i ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju u turizmu, otvorenost ekonomije i tendenciju konvergencije cijenama prema europskom tržištu", navode analitičari iz Raiffeisenbank Austria (RBA).

Smatraju da bi treće tromjesečje moglo donijeti blago uzlaznu tendenciju jačanja inflacije, ali da bi ona razini cijele godine trebala usporiti na ispod jedan posto.

"I iduće srednjoročno razdoblje trebalo bi donijeti umjerene stope inflacije, ispod dva posto. Pritom, kao i u euro području, veći odmak od trenutnih prognoza mogu uzrokovati neočekivani i teško predvidivi poremećaji na svjetskim robnim tržištima, poput sirove nafte i hrane", zaključuju u svom osvrtu na DZS-ove najnovije podatke.