Time je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena u eurozoni gotovo udvostručena u usporedbi sa studenim kada je iznosila 0,6 posto. Takvim su tempom zadnji put porasle u rujnu 2013. godine.

Najveću podršku rastu cijena u cjelini pružili su energenti koji su u prosincu lani u godinu dana poskupili za 2,5 posto, dok su samo mjesec dana ranije na godišnjoj razini bili 1,1 posto jeftiniji, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Rastu cijena energenata, po tumačenju analitičara, u značajnoj je mjeri pridonijela odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o smanjenju proizvodnje, čime se nastoji smanjiti prekomjerna ponuda na globalnom tržištu.

Kada se isključi utjecaj oscilacijama podložnih elemenata kao što su cijene hrane i nafte, temeljna inflacija u eurozoni blago je uvećana, na 0,9 posto, s 0,8 posto u studenom.

Po riječima analitičara Howarda Archera, prva je procjena Eurostata za prosinac pokazala višu godišnju stopu inflacije no što se očekivalo, ali moguće nižu no što su očekivali na tržištu s obzirom na skok inflacije u Njemačkoj na 1,7 posto.

Aktualna se stopa inflacije znatnije približila razini od "nešto ispod dva posto" koliko ciljaju u Europskoj središnjoj banci (ECB). ECB-ov čelnik Mario Draghi nedavno je poručio da bi godišnja inflacija trebala dosegnuti zacrtanu razinu u 2018. ili 2019. godini.

Dinamika rasta potrošačkih cijena u fokusu je sudionika tržišta zato što je odraz potrošačke potražnje u gospodarstvu i ključan pokazatelj ide li gospodarstvo u smjeru potpunog oporavka, podsjeća AFP.

Cjelovito izvješće o inflaciji u eurozoni, EU u cjelini i u pojedinačnim zemljama u prosincu 2016. godine EUROSTAT će objaviti 18. siječnja, stoji nadalje u priopćenju statističkog ureda.