Godišnja ekonomska vrijednost vode i slatkovodnih ekosustava procjenjuje se na 58 bilijuna američkih dolara, što je ekvivalent 60 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazao je novi izvještaj svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF.

Izvještaj "Visoka cijena jeftine vode", objavljen u ponedjeljak na Svjetski dan hrane, pokazao je i da se svjetski slatkovodni ekosustavi nalaze na silaznoj putanji.

Od 1970., kako se navodi, svijet je izgubio trećinu močvarnih područja, dok su populacije slatkovodnih životinja u prosjeku smanjene za čak 83 posto. Taj poražavajući trend pridonio je povećanju broja ljudi koji se suočavaju s nedostatkom vode i nesigurnošću hrane.

U Izvještaju se stoga naglašava potreba za boljom prilagodbom na sve lošije utjecaje klimatskih promjena - od razornih suša i ekstremnih poplava do rasta razine mora.

Izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz je istaknula kako voda i slatkovodni ekosustavi nisu samo temelj našeg gospodarstva, već i izvor života našeg planeta i budućnosti.

"Posljednji je trenutak da vlade, tvrtke i financijske institucije ulože sredstva u zaštitu i obnovu naših slatkovodnih ekosustava kako bismo osigurali budućnost u kojoj voda obilno teče za sve", poručila je.

Izvještaj je utvrdio i da izravne ekonomske koristi, poput potrošnje vode za kućanstva ili navodnjavanja poljoprivrede i industrije, iznose minimalno 7,5 bilijuna američkih dolara godišnje.

Također, procjenjuje da su nevidljive koristi poput pročišćavanja vode, poboljšanja zdravlja tla, skladištenja ugljika i zaštite zajednica od ekstremnih poplava i suša, i do sedam puta veće, oko 50 bilijuna dolara.

Međutim, u izvještaju se upozorava kako degradacija rijeka, jezera, močvara i podzemnih vodonosnika kao i ispumpavanje neodrživih količina vode, štetne subvencije, promjene u protoku rijeka, onečišćenje te utjecaji povezani s klimatskim promjenama ugrožavaju slatkovodne ekosustave.

Uz loše upravljanje vodama, uništavanje slatkovodnih ekosustava ostavlja milijarde ljudi diljem svijeta bez pristupa čistoj vodi i sanitarnim uvjetima, dok rizici povezani s vodom za poslovanje i ekonomiju rastu, navodi se.

Do 2050. godine, oko 46 posto globalnog BDP-a moglo bi dolaziti iz područja koja se suočavaju s krizom vode, što je porast s današnjih 10 posto.

Zaustaviti gubitak slatkovodnih ekosustava

U izvještaju se navodi kako je ključ rješenja u zaustavljanju neprestanog gubitka slatkovodnih ekosustava.

Vlade bi se trebale pridružiti "Izazovu za očuvanje slatkovodnih ekosustava" čiji je cilj obnoviti 300.000 kilometara degradiranih rijeka i 350 milijuna hektara degradiranih močvara diljem svijeta do 2030.

Tvrtke također moraju promijeniti svoj pristup vodi i povećati zajedničke napore za njezinim očuvanjem.

Voditeljica WWF-ovog projekta "Obnova Europske Amazone" Ivana Laginja je kazala kako je upravo taj projekt sjajan primjer obnove područja na Muri, Dravi i Dunavu.

Kroz izravne aktivnosti obnove ekosustava doprinijet će se, kako je navela, dugoročnom cilju obnove ekosustava i biološke raznolikosti na području rezervata UNESCO-vog Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav uz podršku i uključivanje lokalnog stanovništva.

U Hrvatskoj će se u sklopu tog projekta obnoviti rukavac u blizini ušća Mure u Dravu, čime će se povećati kapacitet za obranu od poplava tijekom većih vodnih valova i omogućiti ponovni protok vode na kupalištu kod općine Legrad.

Također će se očistiti i jedan od ključnih rukavaca na području Parka prirode Kopački rit i tako omogućiti bolji protok vode unutar rita, kazala je Laginja.