Potražnja za plinom posebno je izražena u Kini i SAD-u, kažu u IEA-u.

No, porasla je i potražnja i za drugim energentima, a fosilna goriva su već drugu godinu zaredom podmirila gotovo 70 posto rasta. Solarna i energija vjetra rasle su dvoznamenkastim tempom, pri čemu je samo solarna energija porasla za 31 posto. Ipak, to nije bilo dovoljno kako bi se podmirila pojačana potražnja za električnom energijom širom svijeta, što je pak povećalo potrošnju ugljena.

Kao rezultat toga, globalne emisije ugljikova dioksida (CO2) povezane s energijom porasle su za 1,7 posto, na 33 gigatona u 2018. godini. Uporaba ugljena samo u proizvodnji električne energije premašilo je 10 gigtona, a većina dolazi iz elektrana na ugljen novije generacije u Aziji.

Električna energija nastavlja se pozicionirati kao energent budućnosti - globalna potražnja za električnom energijom u 2018. porasla je za 4 posto, na više od 23.000 teravatsati, a taj brzi rast doveo je električnu energiju na 20 posto udjela u ukupnoj finalnoj svjetskoj potrošnji energije.

Kina je tijekom prošle godine ostala lider u obnovljivim izvorima energije, kako iz energije vjetra, tako i kod solarne energiju, a slijede Europa i Sjedinjene Države, pokazuje analiza IEA-a.

Gotovo petina porasta globalne potražnje za energijom potječe od veće potražnje za grijanjem i hlađenjem, budući da su se prosječne zimske i ljetne temperature u nekim regijama približile ili srušile rekorde.

Kina, Sjedinjene Države i Indija zajedno čine gotovo 70 posto porasta potražnje za energijom diljem svijeta, pri čemu su Sjedinjene Države zabilježile najveći porast potražnje za naftom i plinom s potrošnjom plina većom za 10 posto u odnosu na 2017. godinu, što je najbrže povećanje od početka mjerenja 1971. godine.

Globalna potražnja za plinom povećavala se najbržom stopom od 2010., s godišnjim rastom od 4,6 posto, drugom uzastopnom godinom snažnog rasta, potaknutom većom potražnjom i zamjenom ugljena. Rast potražnje predvodile su Sjedinjene Države, a potražnja za plinom u Kini povećala se za gotovo 18 posto.

Potražnja za naftom u svijetu lani je porasla za 1,3 posto, a SAD predvodio globalni rast po prvi put u 20 godina, zahvaljujući snažnoj ekspanziji u petrokemiji, porastu industrijske proizvodnje i teretnom cestovnom prijevozu.

Globalna potrošnja ugljena povećana je za 0,7 posto, pri čemu je porast zabilježen samo u Aziji, posebno u Kini, Indiji i nekoliko zemalja južne i jugoistočne Azije.

Nuklearna energija također je porasla za 3,3 posto u 2018. godini, s razinom koja je dosegnula razinu prije havarije Fukushime, uglavnom kao rezultat novih kapaciteta u Kini i ponovnog pokretanja četiri reaktora u Japanu. Širom svijeta, nuklearna postrojenja lani su podmirila 9 posto porasta potražnje za električnom energijom, kaže se u analizi IEA-a.