Francuske banke plaćale bi najveći doprinos u europski sanacijski fond za banke a drugo bi mjesto pripalo onima iz Njemačke, sugeriraju metode izračuna koje se Europska komisija sprema predstaviti ministrima financija.

Jedinstveni sanacijski fond ′punit′ će sve banke u eurozoni a namjena mu je financiranje kontroliranog gašenja propalih zajmodavaca, kako bi se taj teret ′skinuo′ s proračuna zemalja članica.

Banke će početi puniti fond doprinosima iduće godine a puni iznos od jedan posto vrijednosti svih depozita viših od 100 tisuća eura u bankama eurozone trebao bi biti dosegnut 2024. Komisija je u dokumentu odredila ukupnu vrijednost fonda na 55,70 milijardi eura.

Ministrima financija bit će u ponedjeljak ponuđene na izbor četiri metode izračuna doprinosa banaka.

Prema jednoj od njih francuske bi banke u fond od 2015. do 2024. uplatile ukupno 15,479 milijardi eura a njemačke 15,352 milijarde eura, pokazuje dokument Komisije koji je na uvid dobila agencija Reuters.

Time bi dva najveća gospodarstva eurozone u financiranju fonda sudjelovala s više od 55 posto.

Italija, treće gospodartvo eurozone, uplatila bi u fond 5,825 milijardi eura, Španjolska 5,356 milijardi a Nizozemska 4,219 milijardi eura, Irska 1,84 milijarde, Grčka samo 629 milijuna a Cipar 113,8 milijuna eura.

Najmanji bi ukupan iznos doprinosa u razdoblju od 2015. do 2024. uplatila Estonija - 23 milijuna eura.

Prema drugoj bi predloženoj metodi izračuna doprinosi Francuske i Njemačke bili potpuno izjednačeni, a prema preostale dvije Njemačka bi uplatila neznatno više od Francuske.

Opcije se tek neznatno razlikuju, i to u prvom redu u iznosima koje bi uplaćivale manje banke i procjenama za tranzicijsku 2015. godinu.