Po ocjeni analitičara Fitcha, hrvatsko gospodarstvo ostvaruje koristi od povoljnih cikličkih uvjeta.

Jačanje rasta trgovinskih partnera u regiji, povoljna dinamika plaća i zapošljavanja, snažni turistički primitci i poboljšanje apsorpcije EU fondova rezultirali su realnim rastom BDP-a u 2016. godini od 3 posto (najbrže od 2007), a vjerojatno će to poduprijeti gospodarsku izvedbu i u 2017., navode u Fitchu.

Međutim, napominju da će restrukturiranje Agrokora utjecati na gospodarsku izvedbu. Agrokor ima izvanrednu upravu koju je postavila državna administracija u travnju te dug koji je krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio otprilike 12 posto hrvatskog BDP-a.

U Fitchu očekuju da će se problemi u toj najvećoj privatnoj kompaniji u zemlji širiti dalje na dobavljače koncerna i banke. To će, navode, imati utjecaja na zaposlenost, investicije i kreditni rast te utjecati na usporavanje rasta BDP-a s lanjskih 3 posto na ovogodišnjih 2,6 posto u slučaju urednog restrukturiranja. U Fitchu očekuju daljnje gospodarsko usporavanje i u 2018.

Analitičari te agencije smatraju i da potencijalni gospodarski rast Hrvatske ostaje relativno nizak u odnosu na usporedive zemlje, od 1 do 2 posto, uslijed negativnih demografskih kretanja, strukturnih rigidnosti, aktualnog vanjskog razduživanja i niskih ulaganja tijekom razdoblja recesije od 2009. do 2014. Napominju i da rast hrvatskog gospodarstva oscilira više nego kod usporedivih zemalja s rejtingom ′BB′, kao i nezaposlenost, koja je krajem 2016. bila 13,1 posto.

U toj agenciji ističu da su se javne financije poboljšale, što je dovelo do izlaska iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) u lipnju. Nakon oštrog pada proračunskog deficita u 2016. na 0,8 posto BDP-a, u agenciji procjenjuju da će ove godine porasti na 1,7 posto BDP-a, jer će na prihodnu stranu proračuna utjecati nedavna porezna reforma, a okončano je i ograničavanje potrošnje u 2016.

U Fitchu prognoziraju umjerene proračunske deficite do 2019. jer se vlasti drže svog srednjeročnog cilja o strukturnom deficitu od 1,75 posto BDP-a, u skladu s EU Paktom o stabilnosti i rastu, proporcionalno primarnom višku. Primarni viškovi održavat će udjel javnog duga u BDP-u u padajućem trendu, kažu u toj agenciji. No, ističu i da će uz smanjenje tog udjela krajem 2017. na 82,5 posto, on i dalje biti znatno iznad prosječnog u zemljama s rejtingom ′BB′ od 49,5 posto.

Kao rizike pritom navode stvaranje potencijalnih obveza, među kojima i u području zdravstvenog sektora ili štetnih parnica, kao i tečajne fluktuacije, s obzirom da je 76,5 posto javnog duga krajem 2016. bilo nominirano u stranoj valuti. Ističu i da su potrebe za refinanciranjem visoke te da u 2017. premašuju 15 posto BDP-a.

Neto inozemni dug također je visok, kažu i procjenjuju da će krajem godine on biti 32,4 posto BDP-a, dok je prosjek u zemljama s istim rejtingom 19,3 posto BDP-a.

No, Fitch prognozira da će doći do smanjenja vanjske zaduženosti tijekom vremenskog horizonta na koji se odnosi njihova procjena jer snažan turistički prihod podupire nastavak viškova u bilanci plaćanja.

Krhka vlada i rizik od prijevremenih izbora mogli bi usporiti reforme

U Fitchu kažu i da će snažna kapitalizacija bankarskog sektora (stopa adekvatnosti kapitala krajem 2016. bila je 22,5 posto), kao i njegova visoka likvidnost te pozicija neto vanjskog kreditora pomoći apsorbirati prelijevanje efekata od krize u Agrokoru.

Fitch očekuje da monetarna politika i dalje ostane labava jer je inflacija umjerena (u svibnju 2017 bila je 1,1 posto na godišnjoj razini), što bi moglo pomoći stimulirati kreditnu aktivnost.

U toj agenciji također smatraju da je neizvjesno koliko će trajati aktualna vladajuća koalicija. Nakon pada koalicijske vlade u travnju, glavna koalicijska stranka HDZ izbjegla je prijevremene izbore formiranjem nove koalicije s HNS-om u lipnju, navode.

Međutim, napominju da koalicijska većina ima dva glasa više a mogle bi izbiti napetosti na nekim ključnim zakonima.

Do poboljšanja rejtinga Hrvatske moglo bi doći bude li nastavljeno smanjivanje neto vanjske zaduženosti, potom fiskalna konsolidacija koja će dovesti do značajnog i održivog smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u te ako porastu izgledi u vezi rasta i konkurentnosti, uključujući kroz provedbu strukturnih reformi.

S druge strane, do snižavanja rejtinga moglo bi doći pogoršaju li se gospodarski izgledi te ako dođe do preokreta fiskalne konsolidacije koja bi mogla dovesti do nepovoljne dinamike javnog duga, upozoravaju u Fitchu.

Fitchov osnovni scenarij u vezi Hrvatske je nastavak dosadašnje ekonomske politike, no krhkost vlade i rizik od prijevremenih izbora mogli bi usporiti strukturne reforme.

Moody′s nije ažurirao hrvatski rejting

Agencija Moody′s u petak je, pak, objavila da nije ažurirala hrvatski rejting.

Sve tri vodeće rejting agencije - Fitch, S&P i Moody′s - kreditni rejting Hrvatske tako i dalje drže dva stupnja ispod investicijske razine, sa stabilnim izgledima.