Godinu na izmaku uvelike je obilježila fiskalizacija, s izdanih više od 2,2 milijarde gotovinskih računa, a koja je pokazala da su primjerice fizičke osobe, uglavnom ugostitelji ili trgovci u ovoj godini prijavljivali i 30-ak posto, pa i 50 posto veći mjesečni promet.

S početkom 2013. godine na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a obveza slanja računa na ovjeru Poreznoj upravi prije njihova izdavanja, omogućila je poreznicima da imaju potpun uvid u broj zaprimljenih računa, broj obveznika fiskalizacije koji ih izdaju te broj poslovnih prostora koji se spajaju na server Porezne uprave.

Spriječiti poreznu utaju na području poslovanja gotovinom, unaprijediti postupke poreznog nadzora, podizati razinu svijesti kupaca o važnosti uzimanja računa, suzbijanje nelojalne konkurencije, ciljevi su fiskalizacije koje i u izvješću o njenoj provedbi u ovoj godini ističu iz Porezne uprave.

Fiskalizacija je uvođena kroz tri faze - prvi su obveznici od 1. siječnja bili veliki i srednji poduzetnici te obveznici koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost ugostiteljstva, s 1. travnja u sustavu su ušli trgovci, djelatnosti popravka motornih vozila i motocikla i slobodna zanimanja (odvjetnici, javni bilježnici, liječnici, veterinari, revizori, inženjeri, arhitekti, itd.).

U zadnjoj su fazi, s 1. srpnja u sustav fiskalizacije ušli svi ostali obveznici fiskalizacije, npr. obrtnici cvjećari, frizeri, taksisti, pravne osobe kao npr. odvjetnička društva, informatička, savjetodavna i druga društva, a u sustavu su ušli i trgovci na tržnicama koji ne prodaju robu iz vlastite proizvodnje, odnosno preprodavači poljoprivrednih proizvoda.

U provedbi fiskalizacije posebna se pozornost posvećuje poreznim obveznicima koji izdaju gotovinske račune, odnosno koji promet ostvaruju u gotovini, njih više od 73,5 tisuća, ističu iz Porezne uprave po čijim je podacima najveći broj obveznika zabilježen u djelatnostima trgovine, popravka motornih vozila, njih 22,7 tisuća, potom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hranje, gotovo 17 tisuća, prerađivačkoj industriji oko 7,2 tisuće, itd.

Po podacima Porezne uprave, do jučerašnjeg dana, 30. prosinca u Hrvatskoj je izdano više od 2,2 milijarde gotovinskih računa, a prvi milijarditi račun izdan je 6. srpnja.

Prosječno se dnevno zaprimi više od 6 milijuna računa, a rekord je zabilježen 14. kolovoza kada je izdano više od 9,5 milijuna računa. Najveći se broj računa izdaje u petak, prosječno vrijeme odgovora Porezne uprave je 0,307 sekundi, a samo 20-ak poreznih obveznika nije moglo uspostaviti trajnu komunikaciju za izdavanje računa, neki su od podataka koje iznosi Porezna uprava.

Napominju i kako zbog nepostojanja prethodnih podatka, postupnog uvođenja te zbog promjena u poreznim propisima nije moguće usporediti i prepoznati sve efekte fiskalizacije. Pravi efekti fiskalizacije će se prepoznati predajom poreznih prijava za porez na dohodak i porez na dobit za 2013. godinu, ističu poreznici.

No, navode i kako je u svrhu praćenja ugostitelja, trgovaca i odvjetnika, na temelju odabranog uzorka, za listopad uočeno da su fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, prijavili ukupno oporezivih isporuka većih za 50,4 posto u odnosu na prošlu godinu tj. za 95,5 milijuna kuna, a male pravne osobe za 29,8 posto, odnosno za 81,5 milijuna kuna.

Fizičke osobe, uglavnom trgovci, prijavile su u listopadu oporezivih isporuka većih za 24,2 posto u odnosu na lani, ili za 126 milijuna kuna, dok povećanje za male pravne osobe iznosi 9,7 posto, ili za 304 milijuna kuna.

Fizičke osobe, odnosno odvjetnici prema šifri pripadnosti odvjetničkoj komori, u listopadu su prijavili ukupne isporuke veće za 8 posto nego lani, odnosno za 1,5 milijuna kuna, navode iz Porezne uprave.

Ističu i kako je kroz ovjeru računa prikupljeno mnoštvo do sada neevidentiranih podataka o poslovanju, kao što su primjerice dnevni prometi, stornirani računi, ispravke, dnevna odstupanja, nemogući datumi i iznosi, neodgovarajuće porezne stope, radni dani, radno vrijeme zaposlenih i dr, koji će poslužiti za daljnju usporedbu i provjeru podataka o poslovanju, kao i omogućiti kvalitetnije planiranje i usmjeravanje poreznog nadzora.

Poreznici su u ovoj godini obavili više od 35 tisuća nadzora primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a u 17 posto njih su utvrđene nepravilnosti, doneseno je više od tisuću rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti te izrečeno novčanih kazni u iznosu od 11 milijuna kuna. Najčešće su nepravilnosti neizdavanje računa, iskazana pogrešna stopa PDV-a te višak u blagajnama.

Kao primjere pokušaja porezne utaje navode izdavanje priznanica, ponuda ili predujma umjesto računa, 'lijepljenje' JIR na niz računa, prijavu iznosa računa od 0,00 kuna, višestruko korištenje jednom izdanih računa, izdavanje preslika računa, netočne nazive artikala, primjerice naručena pizza, a račun izdan za ćevape, za jednu uslugu više 'prikupljenih' računa, primjerice za dvije pizze dva računa po jednu pizzu, naknadno storniranje računa, itd.

Poreznici najvažnijom karikom uspješnog provođenja fiskalizacije smatraju građane, što potkrepljuju i podacima da su građani tijekom četiri kruga nagradne igre "Bez računa se ne računa" poslali više od 500 tisuća omotnica, što je više od 10 milijuna poslanih računa.

Građani su Poreznoj upravi poslali i više od 5.000 prijava o nepravilnostima putem Službe pozivni centar i Internet obrasca "Pišite nam", a istraživanje GfK iz rujna ove godine je pokazalo da 93 posto građana podržava uvođenje fiskalizacije, kao mjere koja garantira disciplinu u prometu gotovinom.

Kao daljnje aktivnosti u fiskalizaciji, iz Ministarstva financija i Porezne uprave ističu kako ustvari suštinski nadzori na temelju prikupljenih podataka iz fiskalizacije tek kreću (obrada poreznih prijava), a daljnje će aktivnosti nadzora biti i dalje usmjerene prema neizdavateljima računa u svim poduzetničkim djelatnostima.