Obveznice na margini

Tijekom ovog razdoblja "bikovskog dioničkog tržišta" koje traje od ožujka 2009. godine i najduže je u modernoj povijesti kamatne stope bile su toliko nisko da je većina financijske imovine s fiksnim prinosom - osim obveznica sa statusom "smeća" - donosila manji prinos od stope inflacije. To je investitore usmjeravalo u dionice, jedinu investicijsku klasu koja je u tim uvjetima pružala pozitivan realan prinos, odnosno prinos umanjen za inflaciju.

Kako za Reuters kaže Jack Ablin, glavni investicijski direktor Cresset Wealth Advisora, jedna od velikih promjena na financijskom tržištu posljednjih 10 godina bilo je guranje na marginu investiranja u obveznice. "Od financijske krize ulaganje u obveznice sudjeluje u povijesnom ′ratu′ s ulaganjem u dionice s jednom rukom svezanom na leđima", ističe Ablin.

To bi se uskoro trebalo promijeniti. Od kraja 2015. kada je Fed započeo s podizanjem kamatnih stopa obvezničko tržište polako počinje investitorima donositi pozitivne realne prinose. No, sada će, po prvi put od početka 2008. godine i tržište novca početi donositi pozitivan realni prinos. Ovotjedno podizanje kamatnih stopa zasigurno će dati poticaj gotovini, smatra Ablin. "To će dati poticaj averziji prema riziku", dodaje taj analitičar.

"Režim nestašice sigurnije imovine je završen", napisao je u bilješci klijentima Zoltan Poszar, analitičar banke Credit Suisse. Još jedno podizanje kamatnih stopa dioničko tržište očekuje s omjerom cijene i zarade (P/E) od 17,2 što znači da za dolar zarade kompanija investitori u dionice trebaju platiti više od 17 dolara. Povijesni je prosjek 15. Ova vrijednost ne bi bila problematična za dionice tri ili pet godina ranije, kada su drugi investicijski "konkurenti" donosili slabašne prinose.

Previsoka vrednovanja

No, u kontekstu podizanja kamatnih stopa ovakva vrednovanja dionica mogu izgledati malo previsoka, posebice zbog očekivanja da će usporiti rast dobiti kompanija nakon ovogodišnjeg izvanrednog doprinosa poreznog rasterećenja. Prema podacima Thomson Reutersa, rast dobiti kompanija iz sastava S&P-a 500 svoj će vrhunac dosegnuti ove godine kada bi trebao dosegnuti 23,2 posto. No, već će iduće godine oslabiti na svega 10,2 posto.

"Dokle god rast zarada kompanija nadmašuje rast kamatnih stopa, dionice nemaju razloga za brigu. Ako rast zarada uspori, tada imamo problem", ocjenjuje Oliver Pursche, glavni strateg Bruderman Asset Managementa iz New Yorka. Unatoč rastu atraktivnosti imovine s fiksnim prinosom, analitičari smatraju da dionice neće tako brzo izgubiti status tržišnih "ljubimaca". No, valja primijetiti da se u tjednu koji je završio 19. rujna iz dioničkih fondova odlilo preko milijardu dolara, što je već 13. uzastopni tjedan u kojem se bilježe neto odljevi.