Tržište prodaje nedospjelih potraživanja (faktoring) lani je nakon pet godina doživjelo pad obujma transakcija za sedam posto, a ukupno su prihodi pali na 409 milijuna kuna, što je za 17 posto manje nego u 2014. Osim toga pala je i ukupna vrijednost bilance za 15,6 posto, a prestale su raditi čak četiri faktorinške tvrtke i sad ih je ukupno 13, pa je pitanje što se događa.

To su Hanfini podaci, a prema njima ukupna je dobit faktorinških tvrtki u 2015. bila 214 milijuna kuna, što je neznatno manje nego u 2014.

Poštovanje zakona

Vidljivo je to i prema udjelu u BDP-u, u kojem je faktoring lani pao za jedan posto, odnosno na četiri posto. Razloge pada faktoringa tumači Gojko Mraović, predsjednik Uprave faktorinške tvrtke Jasminka, koji veli da je u pitanju promjena ponašanja banaka i HNB-a.

Vlasnici banaka počeli su respektirati Zakon o financijskim konglomeratima. Ne zato što bi to htio menadžment banaka ili guverneri HNB-a, nego stoga što to diktiraju banke majke, odnosno centralne banke vlasnika iz država iz kojih dolaze - kaže Mraović.

To pak znači da su banke morale vratiti pod svoja okrilja svoje faktorinške tvrtke koje su osnovale i koje su samostalno poslovale. Banke su se u Hrvatskoj na taj potez odlučivale da bi smanjile izloženost prema određenim gospodarskim grupacijama kojima su davale kredite. Naime, dio tereta izloženosti prema određenoj tvrtki mogla je preuzeti faktorinška tvrtka a da za to formalno HNB nije morao prozvati banku. Ipak Zakon o financijskim konglomeratima tu je mogućnost ukinuo, a zanimljivo je, kako kaže Mraović, da ni HNB nije previše inzistirao na tome sve dok nisu počeli stizati pritisci iz Bruxellesa. Osim regulatornih i administrativnih zahtjeva, član Uprave za rizike i financije Invictus ulaganja Darko Urukalović ističe i konsolidaciju faktorinškog tržišta te smanjenje izvora financiranja faktorinških društava koja nisu u vlasništvu bankarskih grupacija.

Zapreka razvoju

No vjerojatno je najveći problem u razvoju te djelatnosti to što se takvom uslugom prodaje svojih potraživanja dosta slabo koriste mala i srednja poduzeća. Prodaju li svoja potraživanja faktorinškoj tvrtki, poduzeća mogu očekivati gubitak između pet i 12 posto svojih prihoda. Ni faktorinške kuće neće srljati s malima i srednjima tražeći instrumente osiguranja naplate zadužnice i mjenice te nešto rjeđe police osiguranja, kao i različite vrste zaloga na pokretninama i nekretninama. Kod izvoznog pak faktoringa tvrtke izvoznice moraju faktorinškim kućama dokazati da se njihovi kupci slažu s kvalitetom proizvoda. No vjerojatno najviše što odbija poduzetnike da prodaju nedospjela potraživanja je ta da faktorinške kuće u Hrvatskoj preferiraju regresni faktoring.

Unatoč padu, u faktorinškim tvrtkama nemaju razloga za nezadovoljstvo jer, kako ističe član Uprave Infinitum factoringa Dean Tomić, lanjska i 2014. godina bile su najbolje u povijesti faktoringa u Hrvatskoj. Budući da je 2014. bila rekordna, to pak znači da ni lani nisu poslovale loše. Njegov kolega Urukalović kaže da to tržište ima potencijal za rast, što potvrđuje niska penetracija faktoringa u Hrvatskoj u odnosu na razvijena tržišta.

Osim gospodarskog oporavka i dostupnosti kapitala jedan od važnijih preduvjeta za daljnji rast faktorinške industrije izmjena je regulatornog okvira. Time bi se omogućilo i malim i srednjim poduzetnicima uključivanje u regulirano faktorinško tržište kao malim faktorinškim društvima s minimalnim temeljnim kapitalom, smanjenjem administrativnih i organizacijskih zahtjeva od strane regulatora u skladu s preporukama Europske komisije o deregulaciji nebankarskoga financijskog tržišta te kontinuiranom edukacijom, prije svega malog i srednjeg poduzetništva - kaže Urukalović.

Pogrešno je smatrati da je tržište faktoringa pogodno za gospodarstva u krizi misleći pritom na to da će tvrtke pohrliti prodati nedospjela potraživanja zato što im kronično nedostaje novca. Vidjeli smo da to baš i nije tako, a i podaci o udjelu faktoringa u BDP-u drugih zemalja pokazuju upravo to. Primjerice, u Njemačkoj je udio oko sedam posto, a zemlje s većom zastupljenošću faktoringa su Velika Britanija (16 posto), Italija i Španjolska (11 posto) te Francuska (10 posto). Ipak, porast BDP-a u Hrvatskoj, a ne kriza kao što se često misli, mogao bi najaviti novi rast faktoringa.