Europski statistički ured objavio je prvo izvješće o potencijalnim financijskim obvezama i nenaplativim kreditima zemalja Europske unije kako bi upotpunio sliku o njihovim javnim financijama u sklopu nadzora proračuna i javnog duga na razini Unije.

Izvješće obuhvaća podatke o potencijalnim financijskim obvezama države iskazano udjelom u BDP-u, uključujući državna jamstva, obveze proizišle iz javno-privatnih partnerstava i dugove javnih poduzeća, kao i podatke o nenaplativim kreditima.

U Eurostatu pritom napominju da su podaci uvjetovani ekonomskim, financijskim i pravnim posebnostima zemalja i da nisu potpuni za sve zemlje pa upozoravaju na nužan oprez u njihovom tumačenju, posebno kada su u pitanju javna poduzeća gdje je mogućnost usporedbe među članicama jako ograničena.

Ističu također da podaci o obvezama javnih poduzeća nisu konsolidirani i da nisu stavljeni u omjer s imovinom, što je posebno važno kod financijskih institucija, kao i da se u nekim zemljama obveze financijskih institucija odnose na depozite.

Prema tom su izvješću državna jamstva u Hrvatskoj u 2013. dosezala vrijednost od 7,25 posto BDP-a. U europskom statističkom uredu pritom napominju da nisu raspolagali podacima o standardiziranim i jamstvima tijela lokalne uprave.

Obveze proizišle iz privatno-javnih partnerstava iznosile su 0,13 posto hrvatskog BDP-a a obveze državnih poduzeća 15,90 posto BDP-a, navodi Eurostat.

Podaci za nenaplative kredite nisu bili dostupni.

Najvišu je ukupnu razinu državnih jamstava iskazano udjelom u BDP-u u 2013. prema izvješću Eurostata među zemljama članicama bilježila Austrija, od 35 posto BDP-a. Visoku je razinu državnih jamstava bilježila je i Irska, od 32,14 posto, te Finska, od 24,08 posto iskazano udjelom u BDP-u.

Najniža je pak razina ukupnih državnih jamstava u 2013. iskazano udjelom u BDP-u zabilježena u Slovačkoj, od samo 0,03 posto BDP-a, te u Bugarskoj, od 0,75 posto BDP-a.

Uvjerljivo najvišu razinu financijskih obveza povezanih s privatno-javnim partnerstvima iskazanu udjelom u BDP-u bilježile su u 2013. zemlje s programima međunarodnih kredita.

Na prvom je mjestu Grčka s udjelom obveza od čak 6,58 posto BDP-a a slijedi Portugal s 5,12 posto i Cipar sa 4,85 posto.

Za Njemačku podaci nisu bili dostupni a u Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Litvi, Luksemburgu, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Švedskoj država nije imala takvih obveza u 2013.

Najvišu pak razinu obveza državnih poduzeća iskazanu udjelom u BDP-u, od čak 126,26 posto, bilježila je Njemačka, pri čemu u Eurostatu napominju da se značajan dio tih obveza odnosi na depozite banaka pod kontrolom države.

Vrijednost BDP-a te su obveze 2013. premašile i u Nizozemskoj gdje su iznosile 107,15 posto i također su se velikim dijelom odnosile na financijske institucije pod kontrolom države. Isti je slučaj i sa Slovenijom gdje su obveze javnih poduzeća u 2013. iznosile 93,3 posto BDP-a.

Najnižu je pak razinu te kategorije financijskih obveza bilježio Luksemburg, od 1,63 posto, a među zemljama s izrazito niskom razinom obveza javnih poduzeća izdvaja se još Slovačka, s 3,88 posto, te Litva, sa 7,28 posto.

Razina nenaplativih kredita najviša je pak u 2013. bila u Irskoj gdje je dosegnula 11,4 posto BDP-a. U Estoniji, Italiji, Grčkoj i Luksemburgu, na Malti i u Rumunjskoj iznosili su nula posto dok podaci za Francusku, Hrvatsku, Cipar i Slovačku nisu bili dostupni.