Europsko gospodarstvo palo je u prvom tromjesečju palo, potvrdio je u utorak Eurostat, a posljedice novog vala pandemije koronavirusa očitovale su se i u padu broja zaposlenih.

Sezonski prilagođeni BDP EU-a pao je u prvom tromjesečju 1,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, neposredno uoči širenja zaraze covidom 19, čime je europski statistički ured potvrdio procjenu s kraja travnja.

U posljednja tri mjeseca 2020. aktivnosti su na godišnjoj razini smanjene 4,6 posto.

U eurozoni aktivnosti su u prva tri ovogodišnja mjeseca pale za 1,8 posto, nakon 4,9-postotnog pada na kraju 2020., što je također u skladu s prvom Eurostatovom procjenom.

Na tromjesečnoj razini sezonski prilagođeni BDP EU-a pao je u prvom tromjesečju 0,4 posto, nakon 0,5-postotnog pada u posljednja tri mjeseca 2020.

U eurozoni aktivnosti su u razdoblju od siječnja do ožujka pale 0,6 posto u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje kada su se smanjile 0,7 posto.

Time su EU i eurozona kliznuli u recesiju, prema ekonomistima koji je definiraju kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti na tromjesečnoj razini.

U trećem tromjesečju 2020. aktivnosti su se oporavile od pandemijskog šoka i poskočile na tromjesečnoj razini 11,7 posto u EU i 12,5 posto u eurozoni.

Smanjena i zaposlenost

Pad aktivnosti očitovao se i u smanjenom broju zaposlenih u EU i eurozoni u prvom tromjesečju, za 0,3 posto u odnosu na posljednja tri prošlogodišnja mjeseca. Broj zaposlenih smanjio se prvi puta od drugog tromjesečja 2020.

U posljednja tri mjeseca 2020. zaposlenost je na oba područja porasla za 0,4 posto.

Na godišnjoj razini broj zaposlenih smanjio se u EU za 1,8 posto, nakon 1,6-postotnog pada na kraju 2020.

U eurozoni pala je 2,1 posto, nakon 1,9-postotnog pada u prethodnom kvartalu, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Trend pada broja zaposlenih nastavljen je time na početku godine četvrto tromjesečje zaredom.

Oporavak Francuske

Samo su tri zemlje EU-a prema raspoloživim podacima Eurostata bilježile rast aktivnosti na godišnjoj razini, signalizirajući približavanje gospodarstva pretpandemijskoj razini, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Najveći rast bilježila je Francuska, za 1,5 posto, a slijedi Litva s jedan posto i Slovačka s 0,5 posto.

U Austriji aktivnosti su stagnirale.

Najveći pad BDP-a na godišnjoj razini bilježili su Portugal i Španjolska, za 5,4 odnosno 4,3 posto.

Slijedi Njemačka s padom aktivnosti za tri posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Podaci za Hrvatsku nisu bili dostupni Eurostatu.

Na tromjesečnoj razini najveći pad aktivnosti u prva tri ovogodišnja mjeseca bilježio je Portugal, za 3,3 posto. Slijede Latvija s padom aktivnosti za 2,6 posto i Njemačka gdje su se smanjile 1,7 posto.

Najveći rast bilježila je Rumunjska, za 2,8 posto. Slijede Bugarska s 2,5 i Litva s 1,8 posto.