Vodeći regulator sektora osiguranja u Europskoj uniji upozorava da osiguravateljima ne treba davati snažne poticaje kako bi ulagali u određene kategorije imovine jer je to protivno supervizorskom načelu jamčenja sigurnosti i stabilnosti financijskih institucija.

"Moramo neprestano isticati da neprimjereni poticaji za kupnju bilo koje kategorije imovine ne smiju biti sastavni dio režima koji striktno kontrolira rizik i jamči sigurnost i stabilnost financijskog sustava", upozorio je u srijedu u govoru na 4. godišnjoj konferenciji u Frankfurtu predsjednik Europskog regulatora za osiguranje i mirovinsko osiguranje (EIOPA) Gabriel Bernardino.

Glavne su teme konferencije bile dugoročno financiranje gospodarstva, nova direktiva EU-a o mirovinama i skup propisa Solventnost II.

Europski političari žele da osiguravatelji više novca kojim upravljaju ulažu u poticanje gospodarskog rasta, pojašnjava Reuters. Procjenjuje se da upravljaju imovinom od oko 8.500 milijardi eura.

Kako bi potaknuo rast, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker priprema i 300 milijardi eura vrijedan investicijski plan koji bi trebao privući financiranje privatnog sektora.

Veliki osiguravatelji poput Allianza, Axe i Generalija traže prilike za dugoročna ulaganja, poput onih u infrastrukturu ili čistu energiju. Slične dugoročne obveze preuzimaju i prema vlasnicima polica osiguranja koje se nerijetko ugovaraju na razdoblje od više desetljeća.

Pritom upozoravaju da europski propisi o kapitalu koji će stupiti na snagu 2016. poskupljuju njihova ulaganja u tu imovinu pa pokušavaju od regulatora ishoditi bolje uvjete.

"Svi mi muku mučimo s pronalaženjem dobrih ulaganja", kazao je na konferenciji čelni dužnosnik Axe za ulaganja Laurent Clamagirand. "Jako je važan nacrt Junckerova plana", dodaje.

Jaroslava Korpanec iz londonskog Allianz Capital Partnersa naglašava da je za osiguravatelje ključno stabilno ekonomsko okruženje i regulatorna izvjesnost. "Taj okvir mora štititi ulagače od vanjskih rizika poput retroaktivnih promejna ili eksproprijacije", pojašnjava Korpanec.

Allianz spada među partnere u projektu plinovoda Gassled koji su odlučili tužiti Norvešku zbog spuštanja cijene transporta plina, tvrdeći da bi ih to moglo stajati milijarde dolara.

Osiguravatelji se također žale da bi ulaganja u infrastrukturu prema takozvanim propisima Solventnost II mogla uključivati kapitalne troškove u visini do 70 posto. Usporedbe radi, u slučaju ulaganja u nekretnine oni iznose samo oko 25 posto. Šanse da se propisi izmijene prije 2018. ocjenjuju prilično malima.

Bernardino pak poručuje da se osiguravatelji ne bi trebali fokusirati samo na troškove rizika već bi trebali uzeti u obzir i prednosti diversifikacije i granični prinos na regulatorni kapital.

"Ako našu analizu baziramo na graničnom prinosu na regulatorni kapital, tada su ulaganja u visokokvalitetnu sekuritizaciju, dužničke papire u segmentu infrastrukture i u rizični kapital, prilično atraktivna, barem na relativnoj osnovi".

Nije želio komentirati rezultate provjere otpornosti osiguravateljskog sektora na nepovoljne uvjete poslovanja koji bi trebali biti objavljeni do kraja ovog mjeseca, dodajući tek da EIOPA nastavlja s planovima o sličnoj provjeri i u sektoru mirovinskog osiguranja u 2015.