Vujčić je na konferenciji "Pet godina s eurom", koja je održava u Rigi u organizaciji Europske komisije u povodu pete godišnjice uvođenja zajedničke europske valute u Latviji, ustvrdio da je danas puno teže uvesti euro nego kada ga je uvodila Latvija, kao što je ranije bilo i lakše ući u EU.

"Prva grupa zemalja koja je u EU ušla 2004., nedugo nakon toga ušla je i u tečajni mehanizam ERM II. Svatko tko je želio mogao je bezuvjetno ući u ERM II, takvo je bilo političko okruženje. To se promijenilo nakon svjetske financijske krize, pa danas za ulazak u ERM II treba ispuniti neke uvjete. Svjesni smo toga i spremni poduzeti korake u tom smjeru", poručio je Vujčić u sklopu panela središnjih bankara o iskustvu s uvođenjem eura.

Govoreći o ispunjavanju uvjeta za ulazak u eurozonu, Vujčić je ocijenio da je najteže ući u ERM II, zbog toga jer nema jasnih kriterija koje zemlja treba ispuniti da bi ušla u taj tečajni mehanizam.

"Jednom kada ste ERM-u, kriteriji za uvođenje eura su jasni, iako se dio njih konstantno mijenja, pa je potrebno i nešto sreće da bi ih se ispunilo", napomenuo je Vujčić.

Ulazak Hrvatske u ERM II vjerojatno bi se mogao dogoditi otprilike godinu dana nakon slanja pisma namjere, dakle negdje tijekom 2020. godine. I dok formalnih kriterija za ulazak u ERM II nema, članice eurozone moraju prihvatiti Hrvatsku kao dobru kandidatkinju.

Vujčić smatra da članice eurozone gledaju pozitivno na nastojanja Hrvatske da uvede euro.

"Osjećamo da nas u našim nastojanjima da uvedemo euro podržavaju europski partneri, a ta je podrška prisutna zahvaljujući kvalitetnim makroekonomskim pokazateljima Hrvatske te snazi i otpornosti našeg bankovnog sustava", istaknuo je guverner.

Naveo je da je deficit tekućeg računa platne bilance pretvoren u suficit, vanjski dug oštro smanjen sa 110 na 76 posto BDP-a, proračun opće države uravnotežen, štoviše prošle je godine zabilježen i proračunski suficit, što razinu javnog duga smanjuje triput brže od one koju zahtjeva Pakt o stabilnosti i rastu.

"O tim pozitivnim makroekonomskim rezultatima najbolje govori činjenica da Hrvatska danas ispunjava 11 od 14 pokazatelja koji se prate u okviru Postupka pri makroekonomskim neravnotežama, uz pozitivne trendove kod preostala tri, a do prije pet godina nije ispunjavala njih sedam. K tome, bankovni sustav je vrlo otporan, što najbolje ilustriraju dvije činjenice - država nije morala potrošiti niti cent na dokapitalizaciju banaka prije i nakon financijske krize, a adekvatnost kapitala sustava ostaje visokih 17-18 posto i u hipotetskom slučaju otpisa svih neprihodujućih plasmana", kaže Vujčić.

Istaknuo je i rezultate nedavne HNB-ove ankete prema kojima 51 posto hrvatskih građana podupire uvođenje eura, 37 posto je protiv, a preostalih 12 posto je neodlučno.

"Zanimljivo je da su najveću potporu euru iskazali najmlađi i najstariji slojevi populacije, kao i više obrazovani građani. Pritom ove rezultate valja sagledati u svjetlu činjenice da još nismo imali pravu informativnu kampanju o euru", pojasnio je Vujčić.

Vujčić smatra da će u kampanji najveći izazov biti pojasniti učinke uvođenja eura na cijene tj. životni standard, odnosno demantirati vrlo prisutne priče o tome da su se cijene u zemljama koje su uvele euro znatno povećale zbog uvođenja eura.

S druge strane, bit će jednostavnije objasniti pozitivne ekonomske učinke uvođenja eura: nestanak značajnog tečajnog rizika prisutnog zbog visoke razine eurizacije, spuštanje razine kamatnih stopa bliže onoj u centralnim zemljama eurozone, pozitivan utjecaj na vanjsku trgovinu, inozemna ulaganja i zaposlenost.

"Sve to će se u konačnici pozitivno odraziti na gospodarstvo i životni standard građana", naglasio je guverner HNB-a.

Kučinskis: Eurozona je za zrele nacije

U raspravi na temu "Izazovi članstva u eurozoni" latvijski premijer Maris Kučinskis ocijenio je da je uvođenje eura u Latviju bio ispravan potez sa strateškog i ekonomskog stajališta.

Cijeli proces, kazao je, bio je dobro isplaniran i glatko proveden, no upozorio je da samo uvođenje eura ne može riješiti strukturne gospodarske probleme. Za to je potrebno da zemlja ima sposobnost provedbe strukturnih reformi i podizanja konkurentnosti te prije svega, strpljivost.

Eurozona je za zrele nacije, koje su spremne raditi teško, ustvrdio je, a ne za one koji rade na populistički način i priklanjaju se brzim rješenjima bez poštivanja ekonomskih principa.

Dombrovskis: Novi izazovi pred kandidatima za eurozonu

Potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro i socijalni dijalog te financijsku stabilnost Valdis Domobrovskis smatra da latvijska iskustva mogu biti korisna zemljama koje žele uvesti euro, prije svega Bugarskoj i Hrvatskoj, koje su iskazale svoje namjere za ulaskom u eurozonu.

Osvrnuvši se na razdoblje prije pet godina, kada je Latvija uvodila euro, Dombrovskis je kazao kako je prvo domaća javnost morala biti uvjerena u prednosti priključivanja eurozoni koja je tada bila na vrhuncu krize (grčka dužnička kriza), a potom i sama eurozona da se nastavi dalje širiti.

Sad kad sve članice i eurozone i EU bilježe gospodarski rast, možemo vidjeti da je eurozona uspjela upravljati krizom i da je na putu daljnjeg proširenja, ocijenio je.

No, napomenuo je da je odgovor eurozone na tu krizu bila uspostava bankovne unije, odnosno stroža regulativa i nadzor financijskog sustava.

"Sada se s ulaskom u eurozoni morate priključiti i bankovnoj uniji. To stavlja nove izazove pred kandidate za ulazak u tečajni mehanizam ERM II i monetarnu uniju. No, siguran je jednak tretman svih kandidata u procesu pristupanja eurozoni", naglasio je Dombrovskis, izrazivši očekivanje da će Hrvatska biti sljedeća zemlja koja će aplicirati za ERM II.

Naime, kandidati za članstvo u eurozoni uz ulazak u tečajni mehanizam moraju pristupiti i u tzv. blisku suradnju s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM). Bliska suradnja podrazumijeva da će najveće domaće banke nadzirati Europska središnja banka. Uspostavljanje bliske suradnje podrazumijeva niz zakonskih, a potom i operativnih i tehničkih priprema i stoga traži određeno vrijeme.

Pozitivna latvijska iskustva

Pet godina nakon uvođenja eura, u Latviji je podrška zajedničkoj valuti visokih 80 posto, a prije ulaska u ERM II bila je oko 34 posto.

Iz središnje latvijske banke procjenjuju da zbog članstva u eurozoni Latvija godišnje uštedi približno 200 milijuna eura.

Dio ušteda rezultat je dostupnosti jeftinijih kredita i servisiranja državnog duga. Također, latvijske kompanije i građani od uvođenja eura godišnje štede oko 70 milijuna eura, jer mogu putovati po EU-u i obavljati transakcije bez troškova konverzije valuta.

Dosad je eurom zamijenjeno 94 posto novčanica lata te otprilike trećina kovanica. Oko polovine Latvijaca i dalje, uspomene radi, čuva novčanice i kovanice nekadašnje nacionalne valute.