Europski je parlament s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvješće o uvođenju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. u kojem se ocjenjuje da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanje eurozoni.

Suzdržano je bilo 48, a protiv je glasalo 45 zastupnika. Oni su uglavnom iz desnih zastupničkih klubova koji su ulazak Hrvatske u eurozonu krtizirali i u raspravi održanoj u ponedjeljak na plenarnoj sjednici parlamenta.

Od hrvatskih zastupnika protiv su se izjasnili Ladislav Ilčić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista i nezavisni Vilibor Sinčić. Mislav Kolakušić, također nezavisni zastupnik, ostao je suzdržan, dok su ostali hrvatski europarlamentarci iz klubova pučana, socijaldemokrata i liberala izvješće podržali.

Europski parlament prije pristupanja članice EU-a daje mišljenje o preporuci Komisije a posljednji korak bit će usvajanje prijedloga na sastanku EU-ovog Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja. Prethodno je ulazak Hrvatske u eurozonu podržalo Europsko vijeće.

Euro će od iduće godine postati službena hrvatska valuta.

Prihvaćanjem eura, Hrvatska se pridružuje Eurosustavu, koji čine Europska središnja banka i središnje banke država članica europodručja, a guverner Hrvatske narodne banke ulazi u Upravno vijeće Europske središnje banke.

Ministar financija sudjeluje na sastancima euroskupine, a predsjednik vlade na sastancima na vrhu eurozone.

Hrvatska također automatski postaje i članica bankovne unije, sustava za nadzor i sanacije banaka

U izvješću rumunjskog zastupnika Siegfrieda Muresana iz Europske pučke stranke (EPP), koje su zastupnici usvojili u utorak, ocjenjuje se da "Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura što je rezultat ambicioznih, odlučnih, vjerodostojnih i održivih napora hrvatske vlade i hrvatskog naroda".

Izvješće ističe se da je pristupanje Hrvatske euru prvi značajan proces integracije u EU-u nakon brexita te da bi trebalo poboljšati i pozitivnu predodžbu o EU-u u regiji.

Usprkos teškoj društveno-gospodarskoj situaciji uzrokovanoj zdravstvenom krizom i najnovijim povećanjem cijena energije, uvođenje eura u Hrvatskoj i ispunjavanje potrebnih kriterija predstavljaju snažan politički signal održivosti i privlačnosti jedinstvene valute Unije, stoji u izvješću.

Uvođenje eura ojačat će hrvatsko gospodarstvo i proizvesti korist za njezine građane i poduzeća jer će gospodarstvo postati otpornije, privlačiti više stranih ulaganja, povećati povjerenje međunarodnih ulagača i smanjiti valutne razmjene, što će imati opipljiv utjecaj na ključni turistički sektor te zemlje, predviđa Europski parlament.

Hrvatsku vladu se poziva da osigura da uvođenje eura ne dovede do umjetnog povećanja cijena.

"Pristupanje Hrvatske europodručju snažan je politički signal održivosti i privlačnosti jedinstvene valute Unije. Dvadeset godina nakon uvođenja prvih novčanica euro je simbol europske snage i jedinstva. Zahvaljujući svojoj velikoj predanosti ispunjavanju uvjeta, Hrvatska je spremna pristupiti europodručju 1. siječnja 2023., manje od desetljeća nakon pristupanja EU-u. S tim će datumom cijelo europodručje pozdraviti svoju dvadesetu članicu", navodi se u obrazloženju pozitivne ocjene EP-a spremnosti Hrvatske da usvoji euro.