Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj dosegnuo je u veljači rekordnih 118,8 bodova, što je za 0,3 boda više no što je iznosio u siječnju, izračunali su u Europskoj komisiji.

Njegova vrijednost odraz je osjetno poboljšanih očekivanja u industriji i među potrošačima u mjesecu na izmaku.

Tako je vrijednost indeksa za proizvodni sektor u veljači porasla za 1,8 bodova u odnosu na siječanj, na rekordnih 17,7 bodova.

Indeks koji iskazuje raspoloženje među potrošačima također je poskočio na najvišu razinu otkada je EK počeo pratiti taj pokazatalj, od minus 8,7 bodova. U siječnju iznosio je minus 12,4 boda.

Snažno je poskočio i indeks koji mjeri očekivanja u maloprodajnom sektoru, za 3,3 boda, na 15,4 boda.

Građevinski sektor također je pokazao veći optimizam, iskazan u rastu indeksa za 2,2 boda, na 7,6 bodova.

Znatno su pak pogoršana očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks potonuo za 4,4 boda, na 19,3 boda.

Blago pogoršanje u EU

Na razini 28-člane Europske unije ekonomska je klima u veljači blago pogoršana u odnosu na siječanj, uz pad ESI-ja za 0,5 bodova, na 114,3 boda.

Suprotno trendu u Hrvatskoj, pogoršana su očekivanja u industriji i među potrošačima. Tako je indeks za proizvodni sektor kliznuo za 1,4 boda u odnosu na najvišu razinu otkada su u Komisiji počeli pratiti taj pokazatelj, zabilježenu u siječnju.

Indeks raspoloženja potrošača zabilježio je upola blaži pad, za 0,7 bodova.

U uslužnom i maloprodajnom sektoru očekivanja su poboljšana, iskazana u rasta indeksa za 1,2 odnosno 1,1 bod.

Blago je porastao i indeks koji iskazuje očekivanja u građevinskom sektoru, za 0,6 bodova.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone britanski je ESI u veljači pao 1,6 bodova dok je onaj poljski bio gotovo nepromijenjen u odnosu na prošli mjesec.

U eurozoni pogoršanje u gotovo svim sektorima

ESI za 19-članu eurozonu također je pao u veljači, za 0,8 bodova u odnosu na prošli mjesec, kliznuvši na 114,1 bod, izračunali su u Komisiji.

Izrazitije su pritom oslabljena očekivanja potrošača, čiji je indeks pao za 1,3 boda.

Blaži pad zabilježili su indeksi industrijskog i maloprodajnog sektora, za jedan odnosno 0,9 bodova.

Smanjena je i vrijednost indeksa koji iskazuje povjerenje u građevinskom sektoru, za 0,5 bodova u odnosu na siječanj.

Blago je poboljšanje zabilježeno tek u uslužnom sektoru, čiji je indeks porastao za 0,7 bodova.

Među vodećim je gospodarstvima Francuska bilježilla snažno pogoršanje ekonomske klime, uz pad indeksa za 2,7 bodova. Zamjetno su pogoršana i očekivanja u njemačkom gospodarstvu čiji je ESI pao za 1,6 bodova.

Odvojeno je izvješće EK o poslovnoj klimi u eurozoni u veljači pokazalo stagnaciju očekivanja u odnosu na siječnj, uz vrijednost indeksa od 1,48 bodova. Pritom su ocjene menadžera o proizvodnji i knjigama izvoznih narudžbi u prethodnom razdoblju nešto slabije nego u siječnju dok su njihova očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju osjetno pogoršana.

Ocjene zaliha gotovih proizvoda i ukupnih knjiga narudžbi bile su gotovo nepromijenjene u odnosu na prošli mjesec, pokazuje izvješće EK.